Pages Navigation Menu

Zelena gnojidba ili sideracija

Zelena gnojidba ili sideracija

Jedan od načina povećanja plodnosti tla je zelena gnojidba ili sideracija. To je postupak pri kojem u tlo unosimo zelenu masu odabranih biljaka, koje nazivamo siderati.

Zelena gnojidba prakticirala se još u staroj Grčkoj i Rimu, prije 2000 godina, a ima brojne pozitivne učinke. Unatoč tome u Hrvatskoj se još uvijek malo prakticira.
Sidereus na latinskom znači zvjezdan, a potječe od vjerovanja da zvijezde imaju utjecaj na biljke i na tlo.
Ovaj način gnojidbe je vrlo dobar kod intenzivne proizvodnje npr. povrća, gdje dolazi do prekomjernog iscrpljivanja tla. Kod gospodarstva bez stoke ovo je način, u kojem su manje potrebe za stajskim gnojem pa je veća samodostatnost gospodarstva.
Siderati imaju svojstvo da brzo rastu i stvaraju velike količine zelene mase u kratkom vremenskom razdoblju. Oni leguminozni imaju svojstvo fiksacije dušika čime povećavaju količinu dušika u tlu.

Pozitivan učinak zelene gnojidbe:

• Poboljšava struktura tla povećanjem sadržaja organske tvari, rahle tlo svojim dubokim i dobro razgranatim korijenom;
• usjevi štite tlo od erozije;
• sprječavaju ispiranje hranjiva na jesen i zimi (N, Ca, K);
• vraćanje u tlo oko 30 kg P i 130 kg K/ha;
• povećanje rezerve dušika u tlu 100 kg N;
• zasjenjivanje tla;
• sprečavanje razvoja bolesti i štetnika (nematode) te ušteda pri kupnji sredstava za zaštitu usjeva;
• smanjena potreba za dodavanjem gnojiva što pridonosi uštedi;
• pospješivanje mikrobiološke aktivnosti u tlu;
• biljke možemo koristiti za proizvodnju krme;
• suzbijajnje korova;
• sprječavanje isušivanja tla ljeti;
• kod lakših tala utječe na zadržavanje vlage i eroziju;
• kod teških rahli tlo što dovodi do boljih vodozračnih odnosa, a hranjiva postaju lakše dostupna.

Koji se usjevi koriste za sideraciju:

Odabiru se biljke koje brzo rastu i stvaraju velike količine zelene mase, a imaju velik i snažnog korijenov sustav. Nakon sjetve 50-60 dana već se mogu zaorati.
Drugo važno svojstvo siderata je sposobnost vezivanja atmosferskog dušika pomoću kvržica na korijenu.
Usjeve za sideraciju izabrati ćemo ovisno o podneblju, kako bi što bolje uspijevali i stvorili što više zelene mase. Mogu se koristiti i divlje i poludivlje biljke. Kako bi proželi sve slojeve tla izabiru se smjese čiji korijen se razvija na raznim dubinama 8 u slojevima) npr. kokotac razvija korijen i do 220 cm, dok grahorica samo 30-50cm.
 
Glavne skupine siderata su: Leguminoze i neleguminoze
Najbolje rezultate dobijemo kombinacijom leguminoznih i neleguminoznih siderata. U Hrvatskoj se za sideraciju najviše koriste krmne repice i uljana repica.

 

Leguminoze koje se koriste za zelenu gnojidbu su:

Lupina , grahorica, crvena i bijela djetelina, aleksandrijska ili perzijska djetelina, smiljkita, grašak, stočni bob, soja, kokotac, seradela (ovisno o podneblju i mogućnosti nabave).

Lucerna_1

Djetelina_bijela_1

Neleguminoze koje se koriste za zelenu gnojidbu su:

Repice, ogrštice, gorušica (izbjegavati ako postoje bolesti kupusnjača), stočna rotkva, uljana rotkva, raž, ječam, zob, suncokret i mnoge druge.
Na teškim tlima dobro uspijevaju: bijela djetelina, grašak, grahor i bob.
Na lakšim tlima: seradela, žuta lupina i heljda.

Vrijeme sjetve siderata:

Odabir pravog vremena za sjetvu siderata ovisi o tome, za koju kulturu želimo pripremiti tlo.
Usjeve za zelenu gnojidbu možemo uzgojiti:

• u periodu između uzgoja glavnih kultura (uklopiti u plodored)
• kao predusjevi
• za odmor tla kao pokrovni usjev
• kao podusjevi ili međuusjevi uz drvenaste kulture
• kao podusjevi u vinogradu

Kao podusjevi i međuusjevi koriste se niže vrste siderata poput npr. bijele djeteline.

Vrijeme sjetve ovisi i o klimi tj. o tome, da li je dovoljna količina vlage u tlu, u određeno doba godine. Najčešće je pravo vrijeme proljeće, rano ljeto ili jesen.
U kontinentalnoj klimi povoljna je proljetna sjetva, a može se posijati smjesa grahorice, lupine, jare repice i soje ili inkarnatka, grašak, zob i raž.
U mediteranskoj klimi povoljnija je jesenska sjetva (zbog veće količine vlage u tlu) mješavine npr. lupine, grahorice, zobi i ječma.
Lupina je posebno dobra za sideraciju jer stvara puno zelene mase, a ona bezalkaloidna se može iskoristiti za krmu. Da bi pripremili tlo za sjetvu neke rane proljetne kulture, dobro je posijati na jesen kulturu koja ne prezimljava (lupina, grah, bob ili rauola). Ona preko zime promrzne te se može zaorati. Na proljeće dolazi do njenog razlaganja u tlu, što hrani proljetni usjev.

Vrijeme zaoravanja siderata:

Vrijeme zaoravanja siderata je vrlo važno, jer pravilno odabrano vrijeme povećava povoljan učinak sideracije.
Zaoravanje treba provesti dva do tri tjedna prije sjetve osnovne kulture da ne našteti glavnoj kulturi.
Kod mahunarki, vrijeme za zaoravanje siderata je kada se prvi cvjetovi počnu otvarati. Tada se postigne najveća količina dušika u tlu nakon zaoravanja. Ukoliko se zakasni stare i suhe biljke upijaju veliku količinu vode iz tla što dovodi do njegovog isušivanja. Uljana repica i rotkve zaoravaju se nakon pune cvatnje, a to je uglavnom tijekom rujna ili u prvoj polovici listopada.
Nakon zaoravanja počinje razgradnja siderata radom mikroorganizama tla.
Organska tvar siderata brzo se razgrađuje stoga ni nastala količina humusa nije velika.
Na teškim tlima siderate unosimo u jesen, a na lakim u proljeće. U lakim tlima bjelančevine kojima obiluju mlade biljke, brzo se razgrađuju i dušik brzo prelazi u amonijak i nitratni oblik. To može dovesti do ispiranja hranjiva iz tla. Zbog toga treba pričekati da biljke odrvene.
Većom masom unesenom u tlo produženo je djelovanje sideracije, a
dublje uneseni siderati dulje se razgrađuju (zbog anaerobnih uvjeta). Dodatnim zaoravanjem slame ili treseta možemo usporiti proces razgradnje, a stajskom gnojem ubrzati.

Unošenje siderata u tlo:

Siderati se na velikim površinama najčešće unose u tlo lemešnim plugom. Na manjim površinama možemo koristiti neki od tipova freza. Freze dobro miješaju tlo i time ga dobro pripremaju za nasade kultura koji slijede. Ukoliko je zelena masa siderata pre visoka (80-130cm) treba je prije zaoravanja siderata pokositi.