Pages Navigation Menu

Stevija – slatki lijek

Stevija – slatki lijek

U prethodnom članku smo se pozabavili pitanjima vezanima za povijest stevije, njezino otkriće, te kemijski sastav lista. Ovaj članak će se baviti utjecajem stevije na ljudski organizam, odnosno koje su prednosti konzumacije zelenog praha stevije. Premda je stevija najrasprostranjenija u humanoj primjeni, njezine mogućnosti su bezgranične i vezane su i za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju.

Ulaskom stevije na svjetsko tržište, došlo je do neodobravanja ovog prirodnog zaslađivača, od strane proizvođača umjetnih zaslađivača, te je krajem 1980-ih američki Ured za hranu i lijekove (FDA) pokrenuo postupak zabrane upotrebe stevije kao zaslađivača. Početkom 1990-ih Znanstveni odbor za hranu Europske komisije također zabranjuje upotrebu stevije u prehrani uz zaključak kako ne postoje zadovoljavajući podatci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda.

Nakon zabrane upotrebe stevije u prehrani mnoge zemlje su počele provoditi istraživanja o sigurnosti biljke u ljudskoj prehrani i njezinom utjecaju na zdravlje ljudi. U posljednjih 30-ak godina znanstvenici su proučavali brojne segmente ove biljke, te rezultati mnogih istraživanja potvrđuju kako ne postoji opasnost prilikom njezine konzumacije. Početkom 2009. godine američki Ured za hranu i lijekove (FDA) uvrstio je steviju u kategoriju GRAS (generalno prepoznatljiva kao neškodljiva), a njezin primjer slijedila je i Francuska koja je odobrila uporabu Reb A, jednog od ključnih sastojaka lista stevije. Za razliku od Europe i Amerike, Japan je još davne 1970. podržao uvoz i uzgoj stevije kao sigurne alternative sintetski proizvedenim zaslađivačima. Sličnu povijest priznavanja stevije imaju i Koreja, Kina, Brazil, Argentina i Paragvaj.

stevija_keksi

Zanimljiv je podatak da je još 1922. godine stevija u Hrvatskoj bila priznata kao ljekovita biljka. Prema važećim hrvatskim zakonima stevija je označena kao dijetetski pripravak, te je u postupku proces priznavanja stevije kao prirodnog zaslađivača.

Moguće primjene zelenog praha stevije:

LJUDSKA PRIMJENA

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

– Zaslađivač pogodan za dijabetičare zbog niskog glikemijskog indeksa (GI = 0)
– Zaslađivač u pripremi džemova, umaka, juha, čajeva, voćnih sokova
– Zaslađivač u pripremi slastica (0 kalorija, termostabilan do 200 °C)
– Zbog antimikrobnog i antiseptičkog djelovanja u proizvodnji zubnih pasta, žvakaćih guma, vodica za ispiranje usta,…

KOZMETIKA

– Zbog anti-mikrobnog karaktera pomaže kod različitih osipa i alergijskih reakcija.
– Prirodni antioksidans.
– Izglađuje bore na licu i tijelu.
– Pomaže u uklanjanju celulita.
– Pomaže u otklanjanju problema prhuti, te pojačava perifernu cirkulaciju krvi.

MEDICINSKE SVRHE

– Smanjuje želju za hranom, te idealna za mršavljenje (0 kalorija).
– Pomaže pri smanjenju kašlja.
– Pomaže u zarastanju manjih rana.
– Stimuliraju se digestivni i urinarni procesi u organizmu.
– Smanjuje osjećaj nesanice i umora.
– Povećava otpornost na gripu i prehladu.

POLJOPRIVREDA

BILJNA PROIZVODNJA

Ostaci peteljki, stabljika i listova se koriste kao prirodno gnojivo s čijom primjenom se smanjuje pojava biljnih bolesti.
– Gnojivo od stevije pospješuje rast biljaka (travnjak, presadnice).
– Kompost proizveden od stabljika i peteljki stevije  ima odlična fizikalno- kemijska svojstva.
– Repelentno djelovanje na biljne štetnike.

STOČARSKA PROIZVODNJA

– Koristi se u prehrani stoke i peradi što može rezultirati povećanom proizvodnjom mlijeka ili jaja.
– Smanjen broj razbijenih jaja na peradarskim farmama.
– Pospješuje oporavak nakon ozljede ili bolesti (npr. trkaći konji)

EKOLOGIJA
– Pospješuje i ubrzava proizvodnju komposta.
– Smanjuje koncentraciju nitrata, pesticida i dioksina u tlu.

Napisala Ana –  Marija Špicnagel mag.ing.agr.