Strict Standards: Redefining already defined constructor for class WPBannerizeWidget in /home/hortikul/public_html/wp-content/plugins/wp-bannerize/Classes/wpBannerizeWidget.php on line 27

Strict Standards: Redefining already defined constructor for class WPBannerizeFrontend in /home/hortikul/public_html/wp-content/plugins/wp-bannerize/Classes/wpBannerizeFrontend.php on line 18

Notice: Pozvana konstruktivna metoda za WP_Widget u WPBannerizeWidget je zastarjela od inačice 4.3.0! Upotrijebite
__construct()
umjesto. in /home/hortikul/public_html/wp-includes/functions.php on line 3951
Rossellijev čempres – botanička zanimljivost grada Hvara - Hortikultura
Pages Navigation Menu

Rossellijev čempres – botanička zanimljivost grada Hvara

Rossellijev čempres – botanička zanimljivost grada Hvara

Grad Hvar, poznat po poljima lavande i kaparama koji rastu na kamenim zidovima mnogih kuća i gradske tvrđave, krije i jednu posebnu botaničku zanimljivost – Rossellijev čempres.

Ako krenemo od središnjeg hvarskog trga prema poluotočiću “Sridnji rat” doći ćemo do Franjevačkog samostana Gospe od Milosti. Samostan je osnovan 1461. godine, a izgrađen je u gotičko – renesansnom stilu. U središtu samostanskog kompleksa nalazi se klaustar pravokutnog tlocrta kroz koji se dolazi do samostanske zbirke starina i umjetnina od kojih je zasigurno najpoznatije djelo “Posljednja večera”.

Prema legendi navedena slika je djelo M. Rossellija te je ona prvobitno bila namijenjena samostanu Male braće u Dubrovniku. Kada ju je Roselli prevozio u Dubrovnik razbolio se te je ostao u Hvaru i poklonio sliku fratrima hvarskog samostana.

Po predaji upravo je Rosselli zasadio i poznati čempres u unutarnjem dvorištu samostanskog kompleksa.

Cempres1

Starost ovog čempresa procijenjena je na oko 490 godina te se on smatra jednim od najstarijih primjeraka čempresa u Hrvatskoj. Ipak točnu starost nije moguće utvrditi.

Prije više od 100 godina gosp. F. Petter spominje ovaj čempres, kao vrlo stari primjerak, čija krošnja zasjenjuje cijelo unutarnje dvorište. Zbog čega ovaj čempres ne spominju i drugi hrvatski pisci, povjesničari, botaničari npr. Kišpatić ili Vjekoslav Klajić te zbog čega nije spomenut u djelima poput ‘Flora Croatica’ ili ‘Prirodni zemljopis Hrvatske’ to do danas nije jasno.

Posebnosti ovog čempresa primijetiti ćete već pri samom pogledu na njegovu krošnju.

Očekivano bi čempres trebao rasti uspravno, poput uobičajenih dalmatinskih čempresa koji se pojavljuju u dvije forme; piramidalnoj (grane rastu u obliku obrnute piramide V) i horizontalnoj (grane rastu horizontalno tj. okomito na glavnu os debla).

Rossellijev čempres poprima vrlo neobičnu formu nalik velikom suncobranu, koji svojom širokom i gustom krošnjom prekriva čitavo unutarnje dvorište samostana. Njegov vrh je svinut u stranu, a grane su izrazito dugačke i zanimljivo isprepletene.

Još jednu posebnost primijetiti ćemo i kada pogledamo grane starog čempresa. One su neobično spljoštene te su presjeci grana pri bazi eliptični i izrazito veliki, a prema vrhu grana prelaze u kružni mnogo manji presjek.

Cempres_splet

Cempres_grana

Kako je nastao ovaj vrlo neobičan oblik čempresa, teško je utvrditi. Vrlo vjerojatno nije bilo namjere da se ovaj čempres razvije na ovakav način. Teško je pretpostaviti da je njegov oblik genetski uvjetovan no u blizini Rosellijevog čempresa primjećena su dva čempresa slične forme koja bi moga biti njegovi potomci, što bi značilo da je navedeni oblik rasta ipak genetski uvjetovan ili je možda posljedica mutacije gena. Možda je i smišljeno posađen s obzirom na položaj u dvorištu, no pretpostavlja se, da je samonikla biljka kao i mnogi drugi čempresi na otoku Hvaru.

Ako su ovu formu uzrokovali vanjski faktori, moguće je da je čempres rasao u vrijeme kada je dvorište prekrivala vinova loza, koja mu je oduzimala svjetlost te se on iskrivio zbog nedostatka svjetlosti. Mogući uzrok je i vapnenasta stijena u tlu ispod njega, zbog koje se korijenje razvilo u horizontalnom smjeru što je moglo dovesti i do promjene oblika krošnje. Oštećenje vrha moglo je nastati udarom groma ili vjetrom što je uvjetovalo pojačani rast postranih grana.

Bilo kako bilo, osim što je Rossellijev čempres uspio preživjeti sve te godine, zasigurno je i njegova vrijednost u tome što se razvio u ovoj neobičnoj formi.

Uzgojiti ovakav čempres bio bi izazov za više generacija botaničara. S obzirom da to praktički nije izvedivo, nadam se da će ovaj neobičan čempres još dugo živjeti te da ćemo ga moći posjetiti još mnogo puta.

Rossellijev čempres je dobio status botaničkog spomenika prirode te je zaštićen prema zakonu o zaštiti prirode, pri javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko – dalmatinske županije.

Ce