Pages Navigation Menu

Prvi hrvatski rotirajući komposter

Prvi hrvatski rotirajući komposter

Svi vrtlari poznaju vrijednost kvalitetnog komposta. Moguće ga je proizvesti na mnogo načina. Jedan od praktičnijih i novijih načina je korištenje rotirajućeg termo kompostera. U svijetu je poznat kao UTC ili urban tumbling komposter, a postoji već u mnogo različitih oblika. Odnedavno je osmišljen hrvatski prototip rotirajućeg kompostera u sklopu projekta ‘Eko-vrta’ u Đakovu. Doc.dr. Snježana Tolić je osmislila rotirajući komposter pod nazivom ‘Fora komposter’. Primjenom ovakvog kompostera izbjegava se mnogo potencijalnih problema pri kompostiranju. U rotirajućem komposteru je biootpad zaštićen od glodavaca, mrava ili bilo kakvih štetnika, nije vjerojatna pojava neugodnih mirisa, smanjena je mogućnost isušivanja komposta, a prebacivanje nije potrebno jer je riješeno rotiranjem, što je posebno zabavno djeci. Možda najveća prednost takvog kompostiranja je, što je proces znatno ubrzan. Jedina mana ovakvih kompostera je ograničeni volumen. Zato su rotirajući komposteri idealni za gradske vrtove i prostore gdje proces kompostiranja mora biti skriven od očiju i noseva susjeda i sugrađana, a količine biootpada za kompostiranje nisu prevelike.

Kompost je od presudne važnosti za ekološku proizvodnju bilja i najbolji način za poboljšanje kvalitete vrtnog tla. Najjeftiniji način da poboljšate plodnost i kvalitetu svoga tla je unošenje komposta kojeg ste sami proizveli.

Docentica Tolić je kompost proizveden u Fora komposteru, u Eko-vrtu u Đakovu, namijenila punjenju mini-plastenika. Radi se o mini-plastenicima posebne namjene i dizajna. Osmišljeni su za visokoproduktivnu ekološku proizvodnju povrća na malim površinama. To je koncept visoke ekološke vrijednosti koji ima mnogostruke pozitivne učinke. Među ostalim doprinosi smanjenju količine kućnog otpada izdvajanjem biootpada u svrhu kompostiranja. Proizvedeni kompost se koristi kao supstrat za uzgoj povrća i drugog bilja. Korisnici takvog eko-vrta imaju svježe, zdravo, ekološki uzgojeno povrće, jagode, maline, začinsko bilje i sl. na kućnom pragu.

Fora_komposter_u_eko-vrtu_akovo

Mini-plastenici svojim dizajnom omogućuju visokuproduktivan uzgoj, skoro cijele godine, na vrlo malim površinama. Uz malo truda, nešto znanja i dobre volje, a uz nula zagađenja, potrošnje benzina, strojeva i kemije. U ovim kasnojesenskim mjesecima uspijevaju salate, mladi luk, poriluk, blitva, mlada mrkva, rotkvice i špinat.

Daljnje mogućnosti za primjenu ovakvih mini-plastenika su brojne i vrlo perspektivne.

Nije bitno da li uopće imate vrt, nije potrebno tlo. Treba vam samo prostor ( vlastiti ili zajednički ) na kojem možete smjestiti mini plastenike, da iz kućnog otpada izdvojite biootpad za kompostiranje, rotirajući ili običan komposter te sjemenski i sadni material za uzgoj povrća.

Punjenje_fora_kompostea

Dosad ostvarene primjene odnose se na projekte u provedbi, koji se financiraju iz nacionalnih zaklada i sredstava lokalnih donatora kao što su: 1) Vrt nade za stare i mlade, projekt Udruge Amadea za psiho-socijalne potrebe u Đakovu; 2) Eko rekreacija i vrtna senzacija, projekt SOS dječjeg sela Hrvatska za štićenike u Ladimirevcima; 3) Improve your financial status by Eco-organic gardening, projekt Udruge umirovljenika Belišće; 4) Od biootpada do samouzgoja za vlastiti stol, projekt Poljoprivrednog fakulteta Osijek za korisnike osječkih vrtića, 5) Naš eko-vrt, projekt Udruge Osmjeh iz Našica.

Navedeni projekti se temelje na ideji, odnosno primjeni inovativnog koncepta ‘Ekološkog proizvodno-edukacijskog parka’, autorice dr.sc. Snježane Tolić, docentice Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Ovaj koncept je pokreno seriju projekata za financiranje iz EU IPA fonda, a odnose se na primjenu novih metoda obrazovanja, povećanje društvene svijesti o ekološkim pitanjima, usvajanje ekološkog pristupa u poljoprivredi, popularizaciju programa cjeloživotnog učenja, osposobljavanje marginalnih skupina nezaposlenih osoba i sl. Radi se o nizu apliciranih projekata Poljoprivrednog fakulteta Osijek, u koje su se kao partneri uključile lokalne samouprave, županije, Hrvatski zavod za zapošljavanje, srednje strukovne škole, javna komunalna poduzeća, udruge i dr.