Pages Navigation Menu

Primjena samoniklih voćnih vrsta u ukrasne svrhe

Primjena samoniklih voćnih vrsta u ukrasne svrhe

Iako se voćne vrste od davnina uzgajaju, i to prvenstveno zbog svojih jestivih plodova, njihova dekorativna vrijednost uočena je gotovo istovremeno s njihovom utilitarnošću. Na tradicionalnim ruralnim okućnicama voćnjak se uvijek nalazio u blizini, odmah iza stambenih i gospodarskih objekata. No, pokoja voćka gotovo se uvijek nalazila kako pored tako i ispred stambenih objekata, što govori da su ih ljudi zasigurno smatrali dekorativnima.

U privatnim vrtovima, kako ruralnim tako i gradskim, zastupljene su uglavnom iste vrste kakve možemo naći i u intenzivnom uzgoju. Takve vrste i kultivari selekcionirani su isključivo zbog plodova koji su krupniji, sočniji i ukusniji od izvornih vrsta od kojih su potekli. Njihova dekorativnost uočljiva je uglavnom u vrijeme cvatnje te za vrijeme krajnjeg dozrijevanja plodova kada oni poprimaju karakteristično obojenje, no njihova glavna uloga i dalje je utilitarna. No, kako se uočilo da je drveće u manjim privatnim vrtovima gotovo isključivo zastupljeno kroz voćne vrste, sve se više pažnje posvećuje stvaranju ukrasnih kultivara voćnih vrsta. Tako da danas imamo kultivare većih i punih cvjetova, s listovima koji su prošarani, dvobojni, purpurni ili pak intenzivnog jesenjeg obojenja. Posebno se ističu kultivari neobičnog habitusa, pout kišobranastog ili kuglastog.

Sve su češći prizor u privatnim, ali uglavnom gradskim vrtovima, strane voćne i ukrasne vrste. Tome je razlog kopiranje javnih površina na kojima je sve češća primjena ovih vrsta zbog njihove egzotičnosti, ranije ili intenzivnije cvatnje, ali i izostanka plodova (Eryobotria japonica, Chaenomeles japonica, Prunus serullata, Actinidia chinensis…). One polako istiskuju i bacaju u zaborav prvenstveno autohtone i tradicionalne voćne, ali i ukrasne, vrste i kultivare.

Osim nekolicine dobro poznatih, većina autohtonih voćnih vrsta nije dovoljno istražena. Posebice se malo pažnje posvećuje njihovoj dekorativnosti i mogućnostima primjene u ukrasnoj kortikulturi.

Autohtone i samonikle voćne vrste u potpunosti su prilagođene našim ekološkim uvjetima što rezultira lakšim održavanjem. Često su medonosne te mnogo tolerantnije na bolesti i štetnike. Time je manja potreba za primjenom kemijskih sredstava za zaštitu bilja, što onda uvelike pogoduje očuvanju broja pčela i drugih oprašivača. Kako nisu invazivne nema ni prijetnje bioraznolikosti, a ugroženim vrstama može se osigurati opstanak uvođenjem u hortikulturu. U zadnje vrijeme sve se veća pozornost poklanja samoniklom voću zbog nutritivne vrijednosti, posebice njihova bogatstva vitaminima i antioksidansima.
Veća se pozornost poklanja i alergenosti biljnih vrsta. Jaki alergeni prema brojnim istraživanjima su najčešće invazivne, alohtone vrste, na čiju pelud ljudski organizam ima jaču imunološku reakciju. Prema tome bi prednost trebalo dati primjeni autohtonih vrsta, i to onih s manjim količinama peluda, posebice u gusto naseljenim gradskim područjima.

Na području hrvatske raste veliki broj autohtonih voćnih vrsta od kojih većina ima pontencijala za uvođene u hortikulturu i primjenu u ukrasne svrhe.
Brojne vrste također su pogodne za daljne korištenje u oplemenjivačke svrhe, za razvoj novih ukrasnih ali i voćnih kultivara.

Pregled samoniklih voćnih vrsta u Hrvatskoj s naglaskom na ukrasna obilježja

Arbutus unedo L. – planika, jagodnjak
Listovi su usko eliptični, jajoliki, 6-10 cm dugi, na vrhu ušiljeni, kožasti, napiljenog ruba, na licu tamnozeleni i jako sjajni. Cvatnja pada u studenom i prosincu, cvjetovi su bijeli do svijetloružičasti u visećim grozdovima. Plodovi (maginje) su narančasto-crveni izvana bradavičasti nalik na jagode. Plodovi dozrijevaju za vrijeme cvatnje. Raste kao grm ili niže stablo do 10 metara u području sredozemlja.
Svi dijelovi biljke su veoma dekorativni, te se može primjenjivati kao soliterni grm, u skupinama, za živice, u kontinentu jedino pogodan za uzgoj u posudama.

100_4886

Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng. – medvjetka
Raste kao zimzeleni , polegli, Do 50 cm visok grm (nalik na brusnicu) na najlsim šumkim tlima u planinskom području. Cijela biljka je veoma dekorativna zboz zimzelenih listova i plodova . Zbnog polegnutog habitusa pikladana je za primjenu kao pokrivač tla . Posebno na nekvalitetnim tlima te kao vrsta za kamenjare.

Arctostaphylos uva-ursi

Amelanchier ovalis Med. – kozja jabučica
Listovi jajoliki, na vrhu tupi, u jesen karminastonarančaste boje. Latice bijele, usko-duguljaste i horizontalno raširene. Plod je modrocrne boje, sivo nahukani jestiv. Raste kao grm do 3 metra visine na krševitim brdskim terenima.
Svi dijelovi biljke su dekorativni, izvrsna u skupinama ili kao soliter. Zbog velike sličnosti može se smatrati „domaćom aronijom“

Castanea sativa Mill. – pitomi kesten
Dekorativnost nije velika, uglavnom su zanimljivi veliki, sjajni listovi i krupne rese.
U parkovima i velikim vrtovima primjenjuje se kao soliterno stablo, slabo je zastupljen, no u zadnje vrijeme popularnost mu ponovno raste.
Postoji i niz ukrasnih kultivara koji se kod nas slabo primjenjuju: ‘Fastigiata’ – uspravnog, stupastog habitusa; ‘Pendula’ – kišobranasto povijene grane; i drugi.

Celtis australis L. – južni koprivić

Stablo je dekorativno zbog svoje kompaktne kuglaste krošnje, te glatke sive kore.

Pogodno je i često se primjenjuje u mediteranskom podneblju kao soliterno ili češće kao drvoredno stablo.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ceratonia siliqua – rogač
Radi plodova kultiviraju ga u čitavom primorju.Veoma je dekorativno kao stablo zbog listova i plodova, može se primjenjivati kao soliter u parkovima i većim vrtovima.

Citrus aurantium L. – gorka naranča
Dekorativna je posebice kao nisko, zimzeleno stablo, zbog mirisnih cvjetova i veoma dekorativnih plodova. Primjenjiva kao soliter u parkovima i vrtovima južne Dalmacije, za uzgoj u posudama i uređenje ostakljenih poslovnih zgrada i prostranih dobro osvjetljenih interijera.

Cornus mas L. – drijen
Listovi su jajoliki do eliptični, ušiljenog vrha, cvatnja je mnogo prije listanja obično u veljači, a ponekad i u siječnju kada je godina toplija. Plodovi su duguljaste, crvene koštunice duge 12-15 mm, ugodno su kiselog okusa i velikog sadržaja vitamina C. Raste kao grm ili nisko stablo do 8 metara.
Veoma je dekorativno zbog iznimno rane cvatnje i sporog rasta, izvrsno podnosi rez te se može oblikovati kao stablašica geometrijski pravilnih oblika krošnje. Izvrna vrsta za primjenu kao soliter, u skupinama ili za živice.

Corylus avellana L. – obična lijeska
Vrsta je prvenstveno zanimljiva zbog svoje veoma rane cvatnje i jestivih plodova. Podnosi sve vrste tala izuzev siromašnih pjeskovitih i močvarnih.
Obična lijeska rijetko se primjenjuje u ukrasne svrhe, no mogla bi naći svoju primjenu kao nisko soliterno stablo, te kao vrsta za živice ili sadnju u skupinama ispod visokih stabala.
U uzgoju postoje brojni ukrasni kultivari: ‘Contorta’ – usukane, vijugave grane, a listovi dijelom kovrčavi; ‘Pendula’ – povijenih grana; ‘Variegata’ – listovi dijelom bijelo obrubljeni, dijelom žućkasto pjegavi; i brojni drugi.

C. colurna L. – medvjeđa lijeska
Od obične lijeske razlikuje se po duljim peteljkama, ovoju ploda koji je žljezdasto čekinjast i završava na sve strane ispresavijanim, dugačkim i končastim nitima.ova vrsta raste kao stablo visine do 20 metara. Jezgra oraha (lješnjaka) slabije je kvalitete.
Dekorativna je cijele godine zbog uglavnom tamne, debele, plutaste i raspucala kore, te čupavih ovoja plodova koji ostaju dulje na granama.
Ova vrsta češće se primjenju je u parkovima, sadnjom u skupinama, te kao drvoredna vrsta.

C. maxima Mill. – makedonska lijeska
Gotovo identična običnoj lijeski, no ovoj je duži od ploda iznad kojeg se sužava i cjevasto produžuje. Plodovi su kvalitetni. Raste kao grm ili stablo visine do 10 metara.
U uzgoju je najpoznatiji ukrasni kultivar ‘Purpurea’ čiji su listovi tokom čitave vegetacije tamne karminastocrvene boje.

Crataegus oxyacantha L.- obični glog
Dekorativan zbog obilja mirisnih cvjetova i stvaranja velikog broja plodova koji se dugo zadržavaju na stablu.Primjena kao grm ili stablo u skupinama, kao soliter i za živice.

C. x sorbifolia Lange
Listovi na dugim peteljkama u jesen ostaju dugo na granama što predstavlja zanimljivo svojstvo kojem bi vrijedilo posvetiti pažnju i pronaći primjenu u ukrasnoj hortikulturi

C. monogyna Jacq. – jednoplodni glog
Cvatnja 14 dana kasnije nego kod običnog gloga, cvjetne stapke večinom dlakave, plod pretežno sadrži samo jednu košticu.

Crataegus monogyna

Kao i obični glog ima jako veliki broj ukrasnih kultivara.

C. nigra Waldst. et Kit. – panonski crni glog
Listovi trokutasti ili jajoliki sa 7-11 nazubljenih režnjeva, gusto dlakavog naličja. Latice poprimaju grimiznocrvenu boju, plod je crn, promjera 1,2 cm. Raste kao grm visine do 7 metara.
Mislim da bi vrsta bila veoma zanimljiva zbo svojih cvjetova i neobično, crno obojenih plodova, te bi se stoga trebala koristiti u ukrasne svrhe kao i ostale vrste ovog roda.

C. pentagyna Waldst. et Kit. ex Willd. – obični crni glog
Listovi u jesen poprimaju zlatnožutu boju, plodovi su crnocrveni s 4-5 koštica, raste na sušim i toplijim staništima.
Zbog zanimljivog jesenjeg obojenja listova primjeniti bi se mogao za sadnju u istovrsnim skupinama ili u kombinaciji s drugim vrstama iz ovog roda.
Ficus carica L. – smokva
Vrsta je dekorativna zbog svojih krupnih listova i svijetlo sive do smeđe, glatke kore. Primjenjuje se najčešće kao soliterni grm ili stablo, zbog svog egzotičnog izgleda uzgaja se često i u kontinentalnoj klimi, gdje joj se obavezno mora osigurati zaštičen položaj ili uzgajati u posudi. Također je u kontinentu potrebno odabrati samooplodne kultivare ako se žele dobiti plodovi.

Fragaria vesca L. – šumka jagoda
Dekorativni su listovi posebice u jesen kada dobivaju crvenkasti nahuk, cvijetovi i plodovi. Pogodna za primjenu kao pokrivač tla , za kamenjare i u podstojnim etažama. Također se može uzgajati u posudama, visečim košarama i kao vrsta za vertikalno ozelenjavanje zbog inzenzivnog stvaranja vriježa.

Fragaria vesca

Hippophae rhamnoides L. – pasji trn
Izboji su trnasti, pokriveni srebrnasto-sivim štitastim dlakama. Listovi su linerno suličasti na licu sivozeleni na naličju srebrnasto-bijeli. Cvatnja prethodi listanju, cvjetovi su dvodomni, žute boje. Plodovi su jajoliko kuglasti 6-8 mm, narančastožute boje, sjajni, sočni, aromatični, kiselog okusa. raste kao listopadni grm visine do 3 metra, pojavljuje se na pjeskovitim, aluvijalnim tlima, kod nas ga je bilo na prudovima drave i dunava.
Danas kod nas ima status regionalno izumrle vrste.
Izrazito dekorativan grm, posebice ženski zbog stvaranja obilja upečatljivih plodova. Pogodan kao soliter ili za neprobojne živice te za uzgoj u posudama.

Juglans regia L. – obični orah
Dekorativni su prvenstveno veliki sastavljeni listovi, posebice u proljetnoj bakrenastoj i jesenjoj intenzivno žutoj boji. Također je stablo cijenjeno zbog veoma svijetle kore te niskog razgranjenja koje upotpunjuje široko zaobljenu krošnju.
Orahu pogoduju duboka, sviježa i rahla tla, posebice vapnenasta. Česta je soliterna vrsta u velikim vrtovima ruralnih sredina gdje je cijenjen zbog plodova, guste krošnje koja izvrsno zasjenjuje, ali moguće i alelopatskog učinka zbog kojeg ispod stabla uglavnom nijedna druga biljna vrsta ne uspjeva. Zbog ovog zadnjeg svojstva veoma se rijetko primjenjuje u parkovima i vrtovima kod kojih se želi saditi bilje u podstojnoj etaži.

Malus sylvestris Mill. – šumska jabuka
Listovi eliptični do jajoliki, ušiljena vrha i napiljena ruba. Cvjetovi su dvospolni, bijeli do ružičasti, plodovi su spljošteno – kuglasti, promjera 2-4 cm, jestivi. Kora debla starijih stabala ljušti se u širokom i dugim ljuskama. Raste kao stablo visine do 20 metara.
Vrsta je slabo dekorativna, primjena jedino kao soliter u parkovima, park-šumama i lovištima.

Myrtus communis L. – mirta, mrča
Listovi su jajoliko suličasti, 1-3 cm dugi, na oba kraja ušiljeni, kožasti, sjajni i gotovo sjedeči. Cvjetovi su bijeli, ugodno aromatični, na dugim stapkama, pojedinačni. Plod je tamno modra boba, dozrijeva u studenom. Raste u toplijem dijelu sredozemlja kao zimzeleni grm, element je makije gdje prati planiku.
Veoma dekorativan grm prikladan za živice i soliternu sadnju, posebno zbog aromatičnih cvjetova i plodova

Myrtus communis

myrtus comunis

Olea europaea L. var. sylvestris Brot. – Divlja maslina
Dekorativna je zbog sivkastih zimzelenih listova te svijetle i glatke kore. Može se i primjenjivati kao soliter u grupama te za ugoj u posudama. Danas je česta vrsta na javnim površinama u Primorju i Dalmaciji te se javlja u novije vrijeme kao vrsta za uređenje interijera, posebice poslovnih prostora.

Prunus spinosa L. – trnina, crni trn
Dekorativnost je velika za vrijeme rane cvatnje kada ništa drugo ne cvate, posebno ne tako obilato, te u vrijeme plodonošenja. Plodovi ostaju veoma dugo na granama, odnosno dok ih ptice ne pojedu. Najprikladnija je primjena ove vrste za živice.

prunus spinosa

P. cerasifera Ehrh. – mirobalana
Izbojci bez trnova, cvjetovi sitni, bijeli, a plodovi kuglasti do 5 cm promjera, žuti do žutonarančasti. Raste kao grm ili nisko stablo.
Nije izrazito dekorativno stablo, a i problem bi mogli stvarati sočni plodovi koji opadaju nakon dozrijevanja. Pogodno je za živice i topiari jer izvrsno podnosi rez.

P. tenella Batsch – niski badem
Izbojci su tanki bez trnova, listovi su suličasti, dugi do 7 cm, oštro napiljenog ruba. Cvjetovi su ružičastocrveni, po 1-3 zajedno. Plod je jajolik, do 2 cm dug, žutosiv, dlakav i slabo sočan. Raste kao grm visine do 1.5 m, manje je osjetljiv na mrazeve od badema pa raste u unutrašnjosti.
Vrsta je zanimljiva zbog rane cvatnje, ružičastih cvjetova koji mirišu na badem te grmolikog habitusa uspravnih grana. Ima status kritično ugrožene vrste zbog intenzivne poljoprivrede i gubitka staništa. Upravo uvođenjem u hortikulturu i uzgojem kao ukrasne vrste mogao bi se osigurati njen opstanaki zatim povečanje prirodne populacije. Vrsta bi bila izvrsna za sadnju u skupinama, za obrube ili sadnju u posude.

P. prostrata Labill. – puzava šljiva
Izbojci su bez trnova, listovi su široko eliptični, na rubu široko napiljeni, tamnozelenog lica i sivo pustenastog naličja. Cvjetovi su pojedinačni sitni i ružičasti. Plodovi su kuglasti, 1 cm debeli, crveni, goli i sjajni. Raste kao polegli, gusto razgranjen grm.
Izuzetno dekorativan zbog neobičnog puzavog habitusa, pogodan u primjeni za kamenjare i kao pokrivač tla na kamenitum i izloženim položajima.

P. avium L. – divlja trešnja
Listovi poprimaju u jesen veoma lijepu, crvenkastu boju, cvjetovi su bijeli i cvate veoma rano, plodovi su okrugli, crveni s krupnom košticom. Stablo je visine do 20 m, glatke i sjajne, crvenkastosive kore.
Vrsta je pogodna za parkove i velike vrtove, kao soliterno stablo lijepe kore, boje listova i plodova te piramidalno ovalne prozračne krošnje.

P. fruticosa Pall. – patuljasta trešnja
Listovi su duguljasti i suličasti, na vrhu ušiljeni, cvjetovi su bijeli po 2-4 u štitastim cvatovima. Plodovi su kuglasti, 1 cm debeli, tamnocrvene boje i kiselog okusa. raste kao gusti grm s kratkim granama.
Zbog gustog rasta koristi se za živice, cijepljenjem na P. avium dobiva se stablašica guste kuglaste krošnje.

P. mahaleb L. – rašeljka
Listovi su okruglasti do široko jajoliki, na vrhu kratko ušiljeni, a na rubu napiljeni. Cvjetovi su u kuglastim uspravnim gronjama, bijeli su i mirisavi s crvenim prašnicima. Plodovi su kuglasti, crni, tropskog okusa. Kora je sjajno siva s bjelkastim lenticelama. Raste kao grm ili niže stablo do 10m.
Dekorativno je cijelo stablo zbog kore, cvatova i plodova, veoma je lijepo soliterno stablo.

P. padus L. – sremza
Listovi su eliptični, ponekad obrnuto jajoliki, kratko našiljenog vrha i pilastog ruba. cvjetovi tvore dugačke bijele, jako mirisave, grozdaste cvatove koji vise. Plod je sitan, kuglast, crne boje, gorkog okusa, kora je crnosive boje i dugo glatka.
Dekorativnost i upotreba kao kod rašeljke.

Prunus padus

Punica. granatum L. – šipak, mogranj
Izboji su trnoviti, listovi su nasuprotni, suličasti i do obrnuto jajoliki, cjelovita ruba, tanki i goli. Cvjetovi su skrletno crveni, smješteni na vrhu bočnih izboja. Plod je krupna
mnogosjemena boba nalik na jabuku. Raste kao zimzeleni grm ili niže stablo do 5 metara uspjeva i u kontinentu ali mu opada lišće gdje rijetko cvate i ne stvara plodove.
Dekorativni su listovi, cvjetovi i plodovi te je česta vrsta u primorju. U kontinentu je češći kultivar punih i žućkastobijelo ispruganih cvjetova ‘Legrellei’

Punica granatum

Pyrus pyraster L. – divlja kruška
Izboji trnasti, listovi debelih plojki, okruglasto do ušiljeno jajoliki, tamnozelenog i sjajnog lica. Cvjetovi samo bijele boje, u gronjastim cvatovima, dvospolni, s crvenim prašnicima.. plodovi su okruglasti do kruškoliki, zeleni i jestivi nakon promrzavanja. Većinom raste kao grm, rjeđe kao stablo koje u povoljnim uvijetima doseže i 20 metara.
Slabo je dekorativna te nije baš primjenjiva u ukrasne svrhe, zahtjevna po pitanju tla – traži duboka, hranjiva, ilovasta i vapnena tla te otvorene položaje. Kristi se kao podloga za kultivirane kruške.

P. amygdaliformis Vill. – krušvica, glogulja
Listovi su uži, eliptični, cvjetovi su sitniji, plodovi su tvrdi, kuglasti oporog okusa. Raste kao grm ili nisko stablo visine do 6 metara u zoni masline.
Dekorativno kao soliterna stablašica, zbog niskog rasta i guste krošnje.

Ribes alpinum L. – planinski ribiz
Izboji bez bodlja, listovi okruglasti ili jajoliki uglavnom trolapi, cvjetovi u rijetkim uspravnim grozdovima, a plodovi su crvene bobe trpkog okusa. raste kao listopadni grm u pretplaninskim šumama.
Dekorativni su cvjetovi, plodovi i listovi koji u jesen poprimaju crvene do grimizne nijanse. Pogodna je za primjenu u skupinama, na sjenovitim mjestima i kao podstojna etaža.

R. petraeum Wulfen – stjenjački ribiz
Morfologija kao kod planinskog, osim cvatova koji su viseći s velikim brojem cvjetova.
Dekorativnost i primjena kao kod prethodne vrste.

Rosa canina L. – divlja ruža
Cvatnja je veoma kratka pa su plodovi koji dugo ostaju na granama jedini nositelj dekorativnosti te se vrsta zbog toga rijetko koristi u dekorativne svrhe.

Rubus spp.
Kod nas su značajnije sljedeće vrste: R. idaeus L. – malina, R. procerus P. J. Muell., R. ulmifolius Schott. – primorska kupina, R. plicatus Weihe et Ness – obična kupina, R. caesius L. – plava kupina, R. tomentosus Borkh. – pustenasta kupina, R. hirtus W. K. – čekinjasta kupina, R. saxatilis L. – kamenjarska kupina.
Sve vrste odlikuju se sitnim cvjetovima obično bijele boje, listovi su uglavnom sastavljeni od 3-5 liski, sve vrste u jesen poprimaju grimizne boje listova. Izuzev ovih svojstava vrste su slabo dekorativne i primjenjive u ukrasne svrhe jer se presnažno šire i stvaraju trnovite gustiše. Eventualno bi se mogle primjenjivati kao pokrivači tla na teško pristupačnim, siromašnim terenima te za stabilizaciju strmina.

 Rubus caesius

Rubus ulmifolius

Sambucus nigra L. – crna bazga
Veoma dekorativna vrsta zbog habitusa, mirisavih cvatova i brojnih plodova. Primjenjiva kao soliterna vrsta u parkovima i velikim vrtovima. Iznimno se može primijeniti kao vrsta za živice, jer dobro podnosi rez, ali tada izostaje cvatnja i plodonošenje.

Sorbus torminalis Crantz – brekinja
Listovi jajoliki, na bazi ravni ili srcoliko urezani, do 18 cm dugi, sa svake strane s 3-4 dugačka ušiljena režnja. Lice tamnozeleno i sjajno, u jesen poprima žutu do crvenkastu boju. Cvjetovi tvore krupne, bijele, uspravne, gronjaste cvatove. Plodovi su jajoliki do okrugli, isprva crvenkastožuti, akasnije svijetlosmeđi, posuti bijelim točkicama. Kora sjajnosiva, kasnije sitno, tamnosmeđe ljuskava. Raste kao stablote doseže visinu do 20 metara.
Zbog dekorativne kore, cvjetova, plodova i jesenje boje listova vrsta bi bila izvrsna kao solterno stablo za parkove i velike vrtove.

S. aucuparia L. – jarebika
Zbog brojnih dekorativnih svojstava, posebice plodova, sporog rasta i uskog habitusa primjenjuje se kao drvoredna vrsta tamo gdje je ograničen prostor. Također je česta na javnim površinama gdje se sadi u malim skupinama ili kao soliter.

sorbus aucuparia

S. aria Cr. – mukinja
Listovi su jednostavni, eliptični, ušiljenog vrha, pilastog ruba te sjajni i tamnozeleni. Na naličju su pustenasto sivi do posve bijeli, po čemu se veoma ističu za vjetrovita vremena. Cvjetovi su bijeli, skupljeni u štitaste uspravne metlice. Plodovi su kuglasti, crveni s bijelim točkicama, jestivi nakon što promrznu. Raste veoma sporo ali trajno, doseže visinu od 12 metara u obliku većeg grma. Voli sunčane položaje i vapnenasta tla.
Zbog sporog, grmolikog rasta, većinom kriva i žljebasta debla te lijepih cvjetova i plodova, vrsta je izuzetno pogodna za sadnju na svim površinama kao soliterno stablo.

S. domestica L.- oskoruša
Listovi poput jarebike, plodovi krupniji, do 4 cm, kuglasti do kruškoliki, žuti odnosno crveni na strani okrenutoj suncu, u prezrelom stanju smeđi, posuti bijelim točkicama i jestivi. Naraste do 15 m visine, submediteranska je listopadna vrsta, ali se uzgaja i u kontinentu.
Prigodna za velike vrtove i parkove, manje dekorativna od ostalih vrsta ovog roda.

Sorbus

Vaccinium myrtillus L. – obična borovnica
Izboji su oštrobridni, goli i zeleni. Listovi su jajoliki do eliptični 1-3cm dugi, na vrhu pilasti. Cvjetovi su pojedinačni u pazušcima listova, zelenkasti s crvenkastim nahukom. Plodovi su jestive, modrocrne bobe. Raste kao listopadni grm do 0.5 m visine u acidofilnim šumama.
Dekorativna je i bez listova zbog intenzivno zelenih izboja. Primjenjiva kao pokrivač tla u podstojnim etažama, na kiselim tlima.

V. vitis-idaea L. – Brusnica
Listovi su jajoliki, 1-3 cm dugi, cjelovita ruba, kožasti tamnozeleni i sjajni. Cvate u svibnju ili u lipnju cvijetovi su bijeli ili crvenkasti, u sitnim vršnim prevješenim grozdićima. Bobe su grimiznocrvene, veličine kao zrno graška i trpko kiselkastog okusa, raste kao zimzeleni grm visine do 30 cm, poleglih grana, na jako kiselim i suhim vrištimskim i šumskim tlima . Dekorativnost i primjena kao kod obične borovnice .

V. uliginosum L. – cretna borovnica
Listovi su jajoliki dugi do 2.5 cm, cijelovita ruba, modrikasto-zeleni s mrežastom nervaturom. Po 3-4 cvijeta tvore paštitaste cvatove smjestene u pazušcima ovogodišnjih izbojaka . Cvjetovi su bijele ili ružičaste boje, a plod je modrocrna boba promjera 6 mm, trpkog okusa. Raste na kiselim tlima u planinskim vrištinama i u cretovima, kao listopadni grm visine do 80 cm.
Dekorativnost i primjena kao kod obične borovnice

Prije sakupljanja samoniklih vrsta treba se upoznati s njihovim statusom zaštite te treba imati na umu da je korištenje vrsta koje imaju status zaštićenih ili strogo zaštićenih regulirano zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11), te pravilnicima:

-o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa (NN 154/08)
-o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (NN 72/09 i 143/10)

Napisao: Mihael Kušen, mag. ing. agr.