Pages Navigation Menu

Korištenje treseta u hortikulturi – opravdano ili štetno za okoliš?

Korištenje treseta u hortikulturi – opravdano ili štetno za okoliš?

U većini knjiga o vrtlarenju još uvijek možemo pročitati da treba koristiti treset za popravljanje svojstva tla, a vrtlarije su prepune vreća treseta. Vrtlari koji sa puno ljubavi uređuju svoje vrtove i zaljubljenici su u prirodu, često ne znaju da korištenjem treseta pridonose uništavanju vrijednih, jedinstvenih i iznimno osjetljivih ekoloških sustava koji su se stvarali tisućama godina. 

Naime, treset se dobiva iskapanjem iz močvarnih područja, a njegove količine su ograničene. Zbog isušivanja koje prethodi vađenju treseta ovi prostori se nepovratno razaraju i time nestaje životni prostor brojnih biljnih i životinjskih vrsta među njima i onih strogo zaštićenih.
Svake godine vrtlari hobisti potroše milijune kubika treseta. Nastavi li se ovom dinamikom crpiti prirodne izvore treseta, za 10 godina će sva tresetišta sa dozvolom za iskapanje biti potrošena.
Treset se sve češće uvozi iz zemalja poput Litve, Letonije i Estonije. U tim zemljama su zakoni manje strogi, što čini veliki ekološki problem.

Isušena tresetišta predstavljaju i veliki rizik od šumskih požara, jer treset zapaljen može gorjeti jako dugo, a može se zapaliti i ispod površine tla ukoliko ima dovoljno kisika. U Rusiji gdje su isušena velika močvarna područja zbog potreba poljoprivrede i rudarstva, dogodili su se u 2002. i 2010. godini veliki požari zbog njegove lake zapaljivosti. Uz to se gorenjem treseta oslobađaju i velike količine ugljičnog dioksida.
Slojevi treseta se talože vrlo polako oko 1 mm – 1cm na godinu. Močvarama je potrebno i do 10 000 godina za proces nastajanja dubljih tresetnih slojeva, a u desetak godina ih se iskapanjem potpuno i nepovratno uništi.

Što je treset?

Treset je organski sediment koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama. On nastaje na područjima na kojima se učestalo zadržava voda. Odumrle močvarne biljke i drugi organski ostaci polaganim se procesima razlažu te se nerazgrađeni ili djelomično razgrađeni organski ostaci slojevito talože. Prvo nastaje bijeli treset pun hranjivih tvari, kada se razloži ispod površine vode količina hranjiva se smanji te se procesi razlaganja zbog nedostatka kisika usporavaju. Postupno nastaje smeđi treset, a crni treset je najstariji i najhomogeniji sloj te čini prvi stupanj u nastajanju ugljena.

Dobivanje treseta:

Za vađenje treseta prvo je potrebno isušivanje močvara. Voda se odvodi kanalima, a nakon isušivanja strojevi mogu pristupiti tresetištima.
Treset se iskapa u slojevima. Prvo se vadi najplići sloj treseta koji predstavlja prvi stupanj razlaganja (bijeli treset), zatim se vadi smeđi treset, a na kraju crni trest. Izvađeni se treset preša i suši na zraku.
Na ovaj način se uništavaju ove vrijedne i ionako ugrožene močvarne površine, koje se od ovakvih zahvata ne oporavljaju zbog njihovog sporog nastajanja. Nakon isteka licenca za korištene, ove prostore naseljavaju većinom šumske zajednice te se trajno mijenja ekološki sustav, a močvare se potiskuju što dovodi do izumiranja brojnih biljnih i životinjskih vrsta močvarnih staništa.

Svojstva treseta:

+ Treset se rado koristi u hortikulturi jer popravlja strukturu teških tala i rahli tlo. Miješa se u tlo ili korist sam. Većina supstrata za sadnju lončanica sadrži treset. Zbog svoje kisele reakcije (3-4pH) povećava kiselost tla, što odgovara acidofilnim biljkama kao što su azaleje, hortenzije, orhideje, mnoge močvarne biljke i sl. Treset može pohraniti hranjive tvari iako sam nije plodan. S obzirom da gotovo i ne sadrži hranjiva, dobar je temelj za proizvodnju supstrata, koji se dodavanjem hranjiva može točno prilagoditi potrebama određenih biljaka. Ne sadrži uzročnike bolesti ni sjeme korova koje često sadrži kompost. Odlično upija i drži vodu, a istovremeno je prozračan što sprečava oštećenja korijena ukoliko ima previše vode.

– No treset ima i mnoga nepovoljna svojstva. Njegova kiselost mnogim biljkama ne odgovara te je potrebno dodavati kalcij za neutralizaciju. Ne sadrži hranjive tvari i potrebno ih je naknadno dodavati, a zakiseljavanje tla dovodi do toga da hranjiva u tlu postaju teže dostupna biljkama te ih moramo naknadno dodavati. Treset brzo gubi svojstvo upijanja vode, a nije pogodan za pokrivanje tla jer se na površini pre brzo isušuje. Nakon isušivanja vrlo teško ponovo poprima svojstvo upijanja vode. Nedostatak je i to što nije biološki aktivan kao npr. humus.

Koje su alternative?

Tko želi pridonijeti zaštiti močvara, može na razne načine zamijeniti treset ovisno o namjeni.
Za pokrivanje tla najbolje je koristiti humus kore drveta. Nešto je skuplji od treseta ali zato sadrži hranjive tvari i ne dovodi do zakiseljavanja tla.
Humus proizveden u vlastitom vrtu vrlo je dobra alternativa tresetu. Dugoročno i na prirodan način popravlja plodnost tla. Biljke uzimaju onoliko hranjiva, koliko im je potrebno za rast pa ne postoji opasnost od prekomjerne gnojidbe i ispiranja hranjiva, a humus prirodno regulira kiselost tla. Humus drži vlagu u tlu i popravlja strukturu, s toga je vrlo koristan za teška tla, a za razliku od treseta vrlo je biološki aktivan. Zakiseljavanje tla za acidofilne biljke možemo postići dodavanjam u tlo kiselog humusa ili amonijeva sulfata.

Eko Supstrati – Vrlo je pohvalno što su neki proizvođači supstrata za sadnju proizveli zamjenu za treset i time drastično smanjili njegovu potrošnju. To su supstrati sa smanjenom količinom treseta ili potpuno bez njega. Eko supstrati se proizvode od kore drveta, piljevine i kokosovih vlakna, a u tlu imaju sličan učinak kao treset. Mješavine od 29 vol.% komposta od bio otpada, 40vol.% vrtnog komposta i 30-40% humusa kore drveta ili piljevine, kod većine kultura pokazuju pozitivan učinak na rast i razvoj biljaka.

Nalazišta treseta u svijetu:

Tresetno tlo pokriva oko 2% Zemljine površine što je površina od oko 3 000 000 km ². Oko 7% od ukupnih tresetnih tala iskorištava se za potrebe poljoprivrede i šumarstva.
Velika nalazišta treseta nalaze se na teritoriju Irske, Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Finske, Estonije, Škotske, Poljske, Njemačke, Nizozemske i Kanade. Također su tresetnim nalazištima bogate Sjedinjene Američkie Države i Novi Zeland.
U Europi se tresetna tla protežu na 88 Milijuna Hektara. U Finskoj npr. je 1/3 tala tresetno, a u Irskoj 1/6.
Pošto su tresetišta danas priznata kao važni biotopi, u mnogim zemljama je vađenje treseta zabranjeno. U Njemačkoj npr. se treset vadi samo u tresetištima koja su od prije isušena. U Švicarskoj je iskopavanje treseta strogo zabranjeno jer su tamo močvare od 1987 na najvišem nivou zaštite u svijetu, no uvozi se 150 000 tona treseta godišnje za potrebe vrtlarenja. U zemljama poput Irske i Baltičkim zemljama je korištenje lokalno ograničeno i koristi se za grijanje.
Danas se u mnogim zemljama (Njemačka, Kanada, Finska) navodnjavanjem obnavljaju ovakvi močvarni prostori nakon isteka licenca za korištenje. Regionalni uredi izrađuju projekte za ponovno navodnjavanje i regeneraciju ovih prostora. Temeljem ekološkog osvješćivanja stanovništva, ostavljanje ovih površina bez popravka više nije prihvatljivo, a dozvole za novo korištenje podliježu strogim zakonima.

Uporaba treseta:

• reset se koristi u hortikulturi kao supstrat za sadnju acidofilnih biljaka i za pripremu mješavina supstrata za lončanice, a bijeli u kojemu se još vide strukture nerazloženih biljaka koristi se za pokrivanje tla (malčiranje);
• kao gorivo, jer je slično kao drvni ugljen, u sušenom stanju lako zapaljiv. Sporo gori, a ostaje puno neizgorenog pepela. Za otvorenu vatru nije prikladan zbog neugodna mirisa;
• mljeveni treset uptrebljava se u nekim zemljama, koje ga imaju puno, za proizvodnju električne energije u posebnim elektranama;
• u škotskoj se koristi u proizvodnji Whiskyja, za sušenje sladnog ječma u destilerijama što mu daje posebnu, prepoznatljivu aromu;
• proizvodi se i gorivo od treseta u obliku briketa koji se koriste za grijanje u kućanstvima;
• koristi se u slatkovodnim akvarijima za oponašanje posebnih prirodnih uvjeta. Pogodan je za vrste riba koje se drže dna zbog svoje mekane teksture, ima svojstvo omekšavanja vode, a djeluje kao ionski izmjenjivač;
• treset se može koristi za filtriranje vode, kod tretiranja septičkih jama ili otpadnih voda;
• u medicini se koristi za specifične wellness tretmane u toplicama u obliku tresetnog blata, toplih obloga i suspenzijskih kupki.