Strict Standards: Redefining already defined constructor for class WPBannerizeWidget in /home/hortikul/public_html/wp-content/plugins/wp-bannerize/Classes/wpBannerizeWidget.php on line 27

Strict Standards: Redefining already defined constructor for class WPBannerizeFrontend in /home/hortikul/public_html/wp-content/plugins/wp-bannerize/Classes/wpBannerizeFrontend.php on line 18

Notice: Pozvana konstruktivna metoda za WP_Widget u WPBannerizeWidget je zastarjela od inačice 4.3.0! Upotrijebite
__construct()
umjesto. in /home/hortikul/public_html/wp-includes/functions.php on line 3951
Kopnene kornjače u vrtu - Hortikultura
Pages Navigation Menu

Kopnene kornjače u vrtu

Kopnene kornjače u vrtu

Ako kornjača potječe iz umjerenog klimatskog pojasa, može joj se napraviti nastamba i na otvorenome, u koju se seli početkom svibnja te ona tamo ostaje do sredine rujna ako to temperature dozvoljavaju. Može joj se napraviti i grijani plastenik u koji će se povući za kišnog vremena i niskih temperatura. 

Nastambu treba postaviti na najsunčaniji dio vrta jer je važno da barem 2-3 sata dnevno sunce zagrije kornjaču na više od 30°C (obavezno mjeriti). Za tropske kornjače, držanje na otvorenome dolazi u obzir samo kod iznimno visokih temperatura. U podnebljima mediteranske klime, čančare možemo držati u kućnim vrtovima, uz uvjet da imaju zaklon u koji se mogu povući kada zahladi te započeti zimsko mirovanje (hibernaciju).
Ako postoji mogućnost, može se i terarij prenijeti na otvoreno kada to temperature dozvole. Tu treba paziti da kornjača ima zaklon od prejakog sunca. Ako je terarij od stakla, unutrašnjost se može previše zagrijati, a vlaga smanjiti što je za čančare vrlo štetno jer one moraju primati dovoljno vlage kroz kozu.

Kornjaca1

kornjaca3

UREĐENJE NASTAMBE:

1. ZAKLON: Štiti kornjaču od prejakog sunca, kiše i hladnoće. Treba biti napunjen vlažnim supstratom da se kornjača može ukopati. Najbolje je napraviti plastenik koji kada je sunce pre jako, mora biti zasjenjen jer se i kornjače mogu pregrijati!

2. OGRADA: Može biti od drvenih dasaka ili se može napraviti kameni ili betonski zidić (tu treba pripaziti na oticanje vode). U Dalmaciji su za držanje kornjača idealne terase ograđene suhozidom tzv. meje. Njih treba samo pregledati i osigurati ako ima neko mjesto gdje kornjača može pobjeći. Visina ograde trebala bi iznositi najmanje 35 cm. Dobro je i da je viša, zbog opasnosti iz vana. Na rub ograde i na kutove treba staviti okomite letve kao obrana od penjanja.

Korni1

a – obrana od penjanja (drvena ili žičana)

b – ograda – drvena ili kamena

c – ukopani dio – žićani, namotan na vodoravnu letvu (d) ili betonski

3. BAZEN S VODOM: Glinena plitka zdjelica ili podmetač za cvijeće biti će dovoljan. Ako je posuda ugrađena u tlo, teže je čistiti vodu tako da je bolje da se može vaditi. U najdubljem dijelu kornjača mora bez problema moći podići glavu iz vode, dakle ne smije biti pre duboka da se kornjača ne bi utopila. Postaviti je treba na sjenovito mjesto.

4. NATKRIVENI KUTOVI: Služe kao zasjena i sprječavaju penjanje. Ako su kornjače male, treba obavezno cijelu nastambu pokriti mrežom.

5. DIO SA RASTRESITIM SUPSTRATOM: Kornjače puno i rado kopaju pa ako je nastamba zatravljena, trebaju imati i dio za kopanje. Ako su zadovoljne načinom držanja ženke će nakon spolne zrelosti na tom mjestu zakopavati jajašca. Tada treba paziti da u supstratu ima dovoljno vlage (potrebno ga je vlažiti).

6. ŽICA ISPOD OGRADE: Kornjače puno i rado kopaju i u stanju su upornim „radom“ iskopati duboke rupe i pobjeći. Zbog toga obavezno treba ispod površine tla ukopati letvu sa žicom ili sagraditi cementni zidić dubine najmanje 25 cm. Svakodnevno treba pregledavati rub ograde da bi utvrdili ima li kakvih rupa kroz koje bi kornjača mogla pobjeći!

7. ZELENILO: Zelenilo treba posaditi na sredinu, kako se ne bi desilo da kad malo naraste posluži kornjači kao put za bijeg! Saditi možemo mnoge vrste za kornjače neotrovnog bilja. Divlje trave, ljekovito bilje, povrće koje kornjače rado jedu i sl.

korni2

kornjaca4

Popis biljaka koje možete posaditi u nastambe:

Najznačajnije biljke za ishranu kopnenih kornjača
(Testudinidae):
• Poaceae – trave
• Fabaceae – djetelina (Trifolium sp.), lucerna (Medicago sp.),  bob (Vicia faba), grahorica (Vicia sp.), slanutak (Cicer arietinum), kozlinac (Astragalus membranaceous)
• Asteraceae – zvjezdan (Callistephus chinensis), maslačak (Taraxacum officinale), tratinčica (Bellis perennis), ivančica (Leucanthemum vulgare), stolisnik (Achillea millefolium), neven (Calendula officinalis), kozja brada (Tragopogon pratensis), smilje (Helichrysum sp.), vodopija (Cichorium intybus), rikula divlja (Eruca sativa), lavlji zub (Leontodon sp.), kostriš (Sonchus oleraceus), dimak (Crepis sp.)
• Plantaginaceae – trputac (Plantago sp.)
• Rosaceae – divlja ruža (Rosa sp.), kupina (Rubus fruticosus), malina (Rubus idaeus), jagoda (Fragaria sp.), ribiz (Ribes sp.) , vrkuta (Alchemilla vulgaris), petoprsta (Ranunculus repens), brekinja (Sorbus torminalis), oskoruša (Sorbus domestica), mukinja (Sorbus aria), suručica (Spirea sp.), medunika (Filipendula ulmaria = Spirea ulmaria)
• Malvaceae – sljez (Malva sp.), hibiscus (Hibiscus sp.), murva=dud (Morus sp.), trandovilje (Althaea rosea)
• Cactaceae – indijska smokva (Opuntia sp.)
• Crassulaceae – žednjaci (Sedum sp.), bobovnik ili veliki žednjak (Sedum telephium), čuvarkuća (Sempervivum tectorum)
• Lamiaceae – mrtva kopriva (Lamium sp.), kadulja (Salvia sp.), dobričica (Glechoma hederacea), zjevalica (Antirrhinum sp.), origano (Origanum vulgare), mažuran (Origanum majorana), bosiljak (Ocimum basilicum), majčina dušica (Thymus serpyllum), metvica (Mentha sp.), matičnjak (Melissa officinalis), čestoslavica (Veronica sp.)
• Violaceae – ljubičica (Viola sp.)
• Charyophyllaceae – mišjakinja (Stellaria sp.)
• Geraniaceae – iglica (Geranium sp.), pelargonija (Pelargonium sp.)
• Primulaceae – jaglac (Primula vulgaris )
• Convolvulaceae – slak (Convolvulus sp.), ladolež (Calystegia sepium)
• Lythraceae – vrbica (Lythrum salicaria)
• Solanaceae – petunia (Petunia sp.)
• Polygonaceae – troskot (Cynodon dactylon), heljda (Fagopyrum esculentum), dvornik (Polygonum sp.), kiselica (Rumex sp.- sadrži oksalnu kis.), štavelj (Rumex obtusifolis)
• Chenopodiaceae – brašnjenka (Chenopodium bonus) , bijela loboda (Chenopodium album), pepeljuga (Atriplex patula), jurčica (Suaeda sp.)
• Amaranthaceae – štir (Amaranthus sp.)
• Vitaceae – loza (Vitis sp.)
• Campanulaceae – zvončić (Campanula sp.)
• Brassicaceae – skakavica=livadni režuh (Cardamine pratensis), potočarka (Nasturtium officinale), slačica=gorušica (Brassica nigra, B. alba), rusomača (Capsella bursa pastoris)
• Apiaceae – anis (Pimpinella anisum), komorač (Foeniculum vulgare), mačja šapa (Anigozantos sp.)

Ako niste sigurni prepoznajete li biljku sa popisa, posadite one za koje ste sigurni npr. tratinčicu, maslačak, djetelinu, lucernu i sl….

Slike mnogih biljaka sa popisa možete potražiti u našem fotoherbariju:

http://www.horti-kultura.hr/index.php/component/k2/item/105-samoniklo-bilje-–-foto-herbarij.html