Pages Navigation Menu

Divovska trava umjesto lož ulja?!

Divovska trava umjesto lož ulja?!

Ovaj članak nije nastao slučajno, imao sam kao autor teksta vrlo dobar razlog upoznati se s temom o kojoj pišem, a taj je, da lož ulje “ubija s cijenom”. Ipak, lož ulje daje dozu komocije i komfora jer nema ubacivanja drva svakih par sati, niti astronomskih računa za struju i nema enormnih početnih ulaganja kao kad se odlučite za geotermalnu ili solarnu energiju. Dao sam se u potragu za jeftinijim grijanjem za svoju kuću i proučio razne opcije. Prvo sam se prošetao do nekoliko knjižnica gdje sam pronašao vrlo malo podataka o navedenoj temi te mi je ostala samo još jedna opcija – “Google”. Surfajući satima i tražeći bilo kakve informacije o jeftinijoj varijanti grijanja, naišao sam na interesantnu biljku. Sve sam više shvaćao da bi uzgoj ove predivne biljke za moje kućanstvo bio pravi pogodak.

Klima, toplinska pumpa, geotermalna energija, solarni sistemi, vjetroelektrane i na kraju drva. Sve je to ili skupo ili ima dosta nedostataka. Nasuprot tome otkrio sam miskantus – Miscanthus x giganteus, biljku iz porodice trava koja ne pripada šaševima ali se kod nas naziva i kineski šaš.  Nadam se da Vas neću razočarati jer neću pisati osnovne podatke o ovoj biljci koje možete svugdje pronaći, nego ću napisati nešto o njenoj upotrebljivosti i kako je možemo iskoristiti kao alternativu postojećim gorivima u našim kućanstvima.

sas1

Kao što smo u svemu tek na začelju, tako smo se pokazali kao neznalice i u ovoj problematici, tj. u Hrvatskoj nema sluha za uzgoj ove vrste. Iako sve više zemalja EU počinje koristit miskantus, u Hrvatskoj se može uzgajati samo uz posebnu dozvolu. Od 1982 godine koriste ga Danska, Poljska, Francuska, Velika Britanija, Švicarska, Austrija i druge zemlje.

Sadnice se razmnožavaju laboratorijski, in-vitro (u kulturi tkiva). Biljka je neplodna i problematično ju je u velikim količinama razmnožavati izvan plantaže. Općenito miskantus nije zahtjevna biljka, osim što traži dosta sunčeva svjetla i vode. Raste u gustom sklopu i ima jako razvijen korijenov sustav.

sas3

Pogodno zemljište za uzgoj miskantusa je humusna ilovača ali uspijeva i na puno lošijim tlima. Pošto se ne stvara sjeme i plod, znatno je umanjena potreba biljke za hranjivima. Od sredine srpnja usvojena hranjiva se vraćaju u rizome i nema potrebe za dodatnim gnojenjem. Potrebe za vodom su velike i za plantažni uzgoj bi navodnjavanje bilo neophodno. Miskantus je vrsta koja ne podnosi stajaću vodu na dubini od 1 metra. Sadnice niču u ožujku, a svoj maksimum dosežu krajem kolovoza. Biljka se preko zime ostavlja na polju i u proljeće je spremna za žetvu. Nema nikakav nepovoljan utjecaj na okoliš, a uz to apsorbira veliku količinu CO2, oko 30 t po ha. Može se uzgajati na tlima koja nisu povoljna za ratarske kulture i niže su kvalitete te nije potrebno koristiti poljoprivredna zemljišta na kojima se uzgaja hrana za čovjeka i stoku.

Za sada nema poznatih bolesti i štetnika koji napadaju miskantus te je upotreba pesticida nepotrebna. U periodu od tri godine naraste i do 4 m visine. Razvija se iz rizomskog podzemnog kompleksa koji je vrlo osjetljiv i sadnja bi trebala biti obavljena odmah nakon raspakiravanja. Optimalna temperatura zemljišta je oko 10°C i važno je dobro tempirati sadnju zbog ranih proljetnih mrazova.
Sadnja miskantusa vrlo je korisna jer rekultivira zemljište i zelena masa ostaje preko zime na polju. Opadanjem lišća obogaćuje se tlo u kojem se također pospješuje izmjena hranjivih tvari, a u proljeće ne dozvoljava pojavu korova. Trajna je biljka, što znači da je njeno iskorištavanje negdje od 20-25 godina. Prinos po ha je oko 30 tona suhe mase, iako to najviše ovisi o kvaliteti zemljišta, temperaturama i vodoopskrbi, odnosno intenzitetu padalina ili izvedenom navodnjavanju.

sas2

Korištenje:
Najčešće se koristi u obliku briketa, kao zamjena za malč ili u građevinskoj i auto industriji. Miskantus prerađen u obliku malča je proizvod koji se može iskoristiti u svakom vrtu. Malč od miskantusa je vrlo izdržljiv, jeftiniji od običnog malča i potrebne su manje količine.
Kao vrhunsko ekološko i jeftino grijanje prepoznato je u EU, a s primjenom su počele ustanove poput vrtića i škola. Ne zovu ga u EU bez razloga “gorivom budućnosti”. Intencija je da miskantus u potpunosti zamijeni drva za ogrjev. Ne treba ni spominjati koliko bi bilo spašenih šuma, a dobili bi ogrjev direktno s polja.
Urod daje veliku biomasu koja je veća od svih drugih usjeva. Jedino šečerna trska daje više biomase, ali se miskantus može uzgajati na više vrsta tala i s toga na većoj površini.
U usporedbi s kukuruzom, prinosi miskantusa su veći i daje više etanola; Hektar kukuruza daje 19 tona biomase i 1890 galona etanolskog goriva, a miskantus daje 40 tona biomase i 8125 galona etanola.
Zanimljivo je, da je kod uljane repice odnos između energije koja se uloži u uzgajanje i dobivene energije1:2, a kod Miskantusa je 1:15!
Po proračunima njemačkih znanstvenika, poljoprivrednik od jednog hektara miskantusa može svake godine dobiti količinu goriva, koja odgovara 8.000 litara lož ulja. Zar to nije impresivan podatak? Zar to nije dovoljno vladi naše države da se ozbiljno pozabavi ovom prekrasnom biljkom?
Istraživao sam i tražio moguće mane ali ih nisam našao. Možda je jedina otežavajuća okolnost u tome da se sadnice proizvode isključivo laboratorijski i da je potrebno navodnjavanje.

Ekološka uloga:
Uzgoj miskantusa ima niz prednosti počevši od koristi za samo tlo koje se revitalizira, jer se može saditi na nekvalitetnim tlima i njihovim uzgojem se ne zadire u kvalitetna poljoprivredna tla, poboljšava se pedološka struktura tla, velika je apsorpcija CO2, a njegovom primjenom se koriste obnovljivi izvori energije.
U RH danas imamo oko 320000 ha zapuštenih tala ili onih koja nisu pogodna za uzgoj drugih kultura. Tu bi svoje mjesto mogao naći miskantus jer je to najčišće, najjeftinije i najučinkovitije gorivo na svijetu.
Provedena su temeljita istraživanja u SAD i Europi te je dokazano da je uzgoj miskantusa višestruko isplativ. Njegovo sagorijevanje osigurava ekonomično grijanje i struju. Miscanthus bi u dogledno vrijeme mogao zamijeniti ili barem smanjiti upotrebu fosilnih goriva kao energenata. Planira se da bi ova biljka mogla zadovoljiti do 2050 g. 12% energetskog tržišta u EU.

Napisao: Danijel Tomljanović, struč. spec. ing. sec. –  zaštita okoliša