Pages Navigation Menu

Davidovac – Davidia involucrata

Davidovac – Davidia involucrata

Davidovac, golubinje drvo, golublje drvo, drvo maramica ili kineska davidija, sve su to nazivi za vrstu, koju rijetko možemo vidjeti u parkovima i vrtovima naših krajeva.

Davidovac – Davidia involucrata Baill. – dobila je naziv po Francuskom misionaru, kolekcionaru i botaničaru Armandu Davidu koji ju je prvi opisao.
Vrsta potječe iz zapadne Kine, a u Europu je stigla tek 1897. godine sjemenom nakon čega su 1899. godine uzgojene prve sadnice.

Ova atraktivna vrsta je posebno zanimljiva u vrijeme cvatnje, u svibnju, kada se ‘okiti’ bijelim braktejama. Brakteje (pricvjetni listovi) nalikuju na bijele krpice te je davidija u cvatnji jedna od najzanimljivijih i najljepših vrsta drveća. Kada je u cvatnji promatramo iz daljine, brakteje podsjećaju na jato bijelih golubova te od tuda njemački naziv ‘Taubenbaum’ (Taube-golub; Baum-stablo).

davidovac, golubje drvo, drvo maramica

Davidija pripada porodici Nyssaceae (Cornaceae).

Opis vrste

Stablo rase razgranato, krošnja je široka čunjastog oblika i doseže visinu od 15m, a u prirodi može narasti i do 20 metara. Listovi su veliki i srcoliki,
svježe zelene boje i dužine do 14 cm s izraženom nervaturom (žilnim sustavom) i nazubljenim rubom. Prekriveni su sitnim dlačicama koji su više izraženi s donje strane lista te listovi djeluju svilenkasto.

Cvjetovi su skupljeni u glavičaste cvatove koji su obavijeni velikim, do 10 cm dugim, bijelim pricvjetnim listovima.
Plod ove vrste je koštunica veličine šljive, crvenkasto smeđe boje, koja nosi u sebi okruglo sjeme tvrde ovojnice.

U botaničkom vrtu Pmf-a u Zagrebu može se vidjeti varijetet Davidija involucrata var. vilmoriniana koji se od izvorne vrste razlikuje po tome što list nije dlakav nego je plojka glatka.

dav

davi

Sadnja 

Davidiju je najljepše saditi pojedinačno na dovoljno velikom prostoru kako bi se mogla lijepo razviti i pokazati svu svoju ljepotu i hortikulturnu vrijednost. Mlado stablo brzo raste no potrebno je oko deset godina da prvi puta procvate.
Odgovara joj polusjena, ali uspijeva i na punome suncu ako se mladu biljku dovoljno zalijeva. Najbolje uspijeva u područjima blage klime no starija stabla dobro podnose i niske temperature. Mlade biljke je potrebno zaštitit od mraza i hladnoće.
Za davidovac je najbolje humusno, bogato, propusno, blago kiselo i vlažno tlo. Glinasto tlo mu ne odgovara zbog prekomjernog zadržavanja vode koja može nanijeti štetu korijenu i deblu, a time i cijeloj biljci.

Najbolje doba za sadnju je rano proljeće jer tada biljka ima dovoljno vremena da do zime razvije korijenje i lakše prezimi.

Sadnja u vrtu:

1. Prekopati odabrani dio tla za sadnju;
2. Sadnicu izvaditi iz posude i staviti u vodu te pričekati dok mjehurići zraka ne izađu;
3. Iskopati rupu dvostruko širu i 1,5 puta dublju od korjenove bale te u tlo pomiješati 30% komposta i šaku piljevine (ne dodavati stajski gnoj koji u ovoj fazi može oštetiti korijen);
4. Postaviti kolac na koji ćete mlado stablo pričvrstiti;
5. Postaviti sadnicu i zatrpati rupu;
6. Formirati zdjelicu od sloja tla oko sadnice;
7. Zalijevati dok se tlo ne zablati;
8. Ako sadite više jedinki potrebno je ostaviti razmak od min. 2 metra.

rp dav

Sadnja u posudu:

Davidiju je moguće uspješno uzgajati i u posudi koja mora biti najmanje 2x veća od korjenove bale. Prvo je potrebno zamiješati supstrat za sadnju koji se sastoji od 2/3 vrtne zemlje i 1/3 komposta te šake piljevine. Dobro je umiješati i kuglice stiropora zbog smanjenja težine, drenaže ali i zaštite korijena od temperaturnih ekstrema.
Na dno posude potrebno je staviti drenažni sloj, zatim sloj supstrata te se nakon toga može postaviti sadnica i zatrpati s ostatkom supstrata. Preporučljivo je postaviti posudu na postolje s kotačima ili drvce posaditi u posudu koja ima u sebi već ugrađene kotačiće. Kotačići su od velike pomoći kod seljenja biljke zimi u zatvoreni prostor ili ako biljku iz bilo kojeg razloga premještate.

Održavanje

U rano proljeće (dok još traje faza mirovanja) je potrebno odrezati odumrle grane, a može se i popraviti izgled krošnje rezanjem nepravilno izraslih grana. Mlade biljke je ljeti potrebno redovito zalijevati (1 sat pustiti lagano vodu da teće kako bi prodrla do korijena). U travnju i i lipnju je dobro obaviti prihranu npr.stajnjakom ili glisnjakom. Biljke u posudi je potrebno formirati rezidbom i dobro ih je malčirati usitnjenom korom drveta te ih je potrebno redovito prihranjivati i zalijevati.

Prezimljavanje

Kada stabalce davidovca očvrsne može prezimjeti i na temperaturama nižim od -15°C. Do tada ga je potrebno zaštititi preko zime, kada otpadne lišće, a nekada i ranije ako se zareda nekoliko hladnih dana (mraz). Korijenje je potrebno zatrpati debelim slojem lišća i/ili granama crnogorice, a cijelo stabalce treba zamotati agrotekstilom.
Starija stabla su otpornija na niske temperature no potrebno im je koru zaštititi od proljetnog sunca (zbog pucanja kore) tako da se deblo omota jutom ili obloži drvenim daskama povezanim konopom.
Biljke u posudama je uvijek potrebno unositi u negrijan prostor bez mraza da ne dođe do zamrzavanja korijena. Ako nemate takav prostor, posuda se može postaviti uz od vjetra zaštićeni, južni zid kuće i omotati stiroporom i agrotekstilom. Tijekom zime treba provjeravati vlagu u supstratu i zaliti ako se previše osuši.

Razmnožavanje

Najuspješnije metode su razmnožavanje sjemenom ili reznicama.

Razmnožavanje sjemenom

Plodovi davidije sadrže 2-5 sjemenki.
Iz sjemena je moguće razmnožiti čisti kultivar davidovca, kojem je potrebno i do tri godine da proklija ako nema stratifikacije. Stratifikacija je potrebna za regulaciju hormona u sjemenu koji potiču klijanje.
Stratifikacijom u kontroliranim uvjetima, postoji dobra šansa da se vrijeme do klijanja znatno skrati.
Postupak stratifikacije:
Da bi se uništile neželjene klice bolesti, pjeskoviti supstrat se stavi 20 min u pećnicu na 200°C. Kada se ohladi  sjeme se stavi u plastičnu posudu s vlažnim supstratom. Posudu sa sjemenom se stavi u hladnjak 4-8 tjedana. Nakon toga slijedi topao period od 3-4 mjeseca gdje sjeme treba odstajati na temperaturi između 20-25°C. Uz malo sreće sjeme će proklijati, a posudu se tada može preseliti na neko polusjenovito i od vjetra zaštićeno mjesto.

Razmnožavanje reznicama

Nakon cvatnje u lipnju se s mladog izboja, koji nije jako odrvenio, odreže oštrim nožem grančica duljine 10-15cm (poluzrela ili zrela reznica). Doljnji listovi se odstrane, a gornji prepolove kako bi mlada sadnica usmjerila energiju na razvoj korijena. Mjesto na kojem je reznica prerezana se umoči u hormon za zakorjenjivanje drvenastih reznica te se ubode u pjeskoviti supstrat za zakorjenjivanje koji treba biti vlažan. Pokrije se folijom koju je potrebno provjetravati da se ne stvori plijesan. Posuda se stavi nekoliko mjeseci na od vjetra i pre jakog sunca zaštićeno mjesto. Tlo je potrebno održavati vlažnim ali bez zadržavanja vode.