Pages Navigation Menu

Bambus – enigma 21. stoljeća

Bambus – enigma 21. stoljeća

Prirodni areal bambusa se proteže od tropskih i suptropskih predjela, sve do visokih nadmorskih visina u planinama (Himalaja), no poznato je da mnoge vrste bambusa mogu živjeti u gotovo svim klimatskim zonama. Na području istočne Azije (Kina, sjeverna Koreja, Japan) prirodno rastu mnogobrojni bambusi tvoreći prekrasne i nepregledne šume, a mnoge vrste rastu i na području sjeverne i južne Amerike i Australije.

U zemljama Dalekog istoka svakodnevni je život nezamisliv bez bambusa. Bambus je osnovni građevni material od kojega se rade kuće, brodovi, mostovi, namještaj, cijevi, muzički instrumenti i dr.
Mladi izboji bambusa koriste se i u prehrani, a neke vrste npr. Phyllostachys nigra (crni bambus)su se koristile u tradicionalnoj kineskoj medicini kao lijek kod bubrežnih oboljenja ili sredstvo protiv bolova. Vrlo je važan i za prehranu panda (Ailuropoda melanoleuca) koji pojedu i do 12 kg bambusovih mladih izboja dnevno te bez bambusa ne bi bio moguć opstanak ove prekrasne vrste. Ne smijemo zaboraviti i njegovu estetsku vrijednost. Rastresite grane bambusa kroz koje se poput špijuna šulja sunčeva svjetlost, nježnost lišća i lagani povjetarac koji njiše tanke grane, stvorit će takvu atmosferu koja će smiriti svaku osobu koja je pod stresom.

U Europi se bambus koristi već dugi niz godina kao vrtna biljka zbog raznolikosti vrsta i njegovih osobina. U početku su se koristile samo vrste roda Fargesia i Pseudosasa no danas se u hortikulturi koriste brojne vrste ovisno o namjeni. Bambuse možemo koristiti kao lončanice, žive ograde, vjetrobrane, samostalne detalje u vrtu, paravane i sl.

bambus6

Botanika kao znanost imala je što se tiče bambusa dosta poteškoća.
U prošlosti se mislilo da bambus spada u vrlo primitivne biljke, primitivnije od trava, no DNA analizom došlo se do spoznaja da je bambus evolucijski najrazvijenija biljka na svijetu. Uklopiti bambuse u sistematiku biljaka nije bio ni malo lagan zadatak. Problem je bio u tome, što je, da bi neke vrste bambusa ušle u reproduktivnu fazu, potrebno od 30 do 120 godina. Na žalost prosječni život botaničara je mnogo kraći. Prenoseći podatke u brojnim zapisima, nakon niza godina proučavanja, bambusi su svrstani u red Poales, porodicu Poaceae (trave) i potporodicu Bambusoideae koja je podijeljena u tribuse (što je karakteristično za sve vrste trava) s velikim brojem rodova i vrsta.

Mnoge od vrsta možete vidjeti u Bambus – Lexikonu Freda Vaupela koji je više od 35 godina vrijedno prikupljao podatke i fotografije o raznim vrstama Bambusa.

Bambus – Lexikon

Još jedna zanimljivost je u tome, što do danas nije potpuno razjašnjeno zašto većina bambusa nakon cvatnje iznenada vene. Ta hirovitost prirode uzgajivače i vrtlarije košta dosta novca te su isprobane razne metode kako bi se smanjilo propadanje bambusa no to još u potpunosti nikome nije uspjelo. Procvala biljka se može oporaviti ali do tada ne izgleda lijepo, a kod oporavka joj pomaže redovita prihrana i zalijevanje.

Iz navedenih razloga mnogi će se botaničari, a i vrtlari hobisti ili profesionalci složiti da je bambus jedna od najzagonetnijih biljaka na svijetu. Mislim da s pravom možemo kazati da je bambus enigma 21. stoljeća.

bambus

Uzgoj bambusa

Odabir vrste za sadnju:

Prije kupnje, potrebno je nešto znati o bambusu i njegovim osobinama.
Bambusi imaju podzemne stabljike (rizome) iz kojih rastu drvenaste nadzemne stabljike (trske) i korijenje. Dva su različita tipa korijena kod bambusa, ovisno o vrsti. To su busenasti tip korijena i raštrkani. Vrste s raštrkanim tipom brzo se šire i invazivne su te nerijetko stvaraju probleme kada npr. izbiju kod susjeda. Kod takvih vrsta bambusa potrebno je ograničiti rast korijena barijerama postavljenim u tlu npr. ukopanom folijom ili zidićem min. 40 cm u dubinu.
Također je bitno znati do koje visine naraste određena vrsta i u koju svrhu će se koristiti te koliko je otporna na hladnoću. Za žive ograde pogodne su neinvazivne vrste npr. Yushania anceps i Thamnocalamus tesselatus ili invazivne Fargesia murielae i Pleioblastus simonii. Dobro je posaditi dvije različite vrste jer ako dođe do cvjetanja i propadanja jedne vrste druga će popraviti izgled vrta.
Mnoge manje vrste bambusa mogu se saditi i u posude ili koristiti kao mali grmići za pokrivanje golih površina u vrtu. Lišće i stabljike bambusa mogu biti vrlo lijepih boja, sa šarama ili mrljama te se može kombinirati nekoliko vrsta. Bambusi posađeni u posudama teško mogu prezimjeti na otvorenome te ih je najbolje unijeti u zaštićeni prostor.

bambus u posudi

Postupak sadnje

Sadnju je najbolje obaviti krajem proljeća kada je tlo toplo i vlažno.
Kod sadnje bambusa potrebno je iskopati rupu duplo veću od korijenove bale i oko 40 cm dubine. Na dno jame pomiješati nešto organske tvari (npr. Kompost ili koštano brašno) s vrtnom zemljom. Ako je supstrat u kontejneru suh, potrebno je biljku prije sadnje dobro natopiti vodom te nakon toga pažljivo odvojiti kontejner od biljke da se korijenova bala ne raspe ili povrijede sitni korjenčići. Prostor oko korijenove bale je potrebno ispuniti sa sipkom vrtnom zemljom i lagano pritisnuti te ispuniti rupe koje su nastale. Bambusima je potrebno obilno zalijevanje u više navrata. Ako sadimo živicu od bambusa,  između pojedinih busenova treba ostaviti razmak od oko 60 cm.
Rahla ilovača obogaćena organskim materijalima najpogodnije je tlo za sadnju bambusa. Potrebno je obaviti dodavanje komposta na površinu tla oko bambusa barem jednom godišnje kako bi kompost lagano vršio prihranu biljke, a u ljetnim mjesecima služio kao malč koji će smanjiti isušivanje tla. Bambus treba puno vode, pogotovo u ljetnim mjesecima kada se zalijevanje gotovo obavlja svaki tjedan, a nakon sadnje barem kroz jedan mjesec svaki drugi dan. Povremeno je dobro obaviti zalijevanje prskanjem čitavih biljaka što bambusima jako godi. Prskanje se preporučuje pogotovo kod presađivanja, jer će se time smanjiti šok od presađivanja. U hladnijim mjesecima potrebe za vodom su znatno manje.

Prihrana bambusa

Pošto bambus spada u porodicu trava, kao i mnoge trave zbog velike lisne mase ima veće potrebe za dušikom. Preporučljivo je koristiti formulaciju gdje prednjači količina dušika u odnosu na druge elemente i to u omjeru 3:1 u korist dušika. Ako niste sigurni koliko dušika, fosfora i kalija treba dodati, nećete pogriješiti ako koristite formulacije koje se koriste za travnjake. S formulacijom 15/15/15 ne možete pogriješiti jer ste dali biljci sve elemente koji su joj potrebni i sigurno niste pretjerali. Mnogi vrtlari često pogriješe pri dodavanju gnojiva zbog pretjerane gnojidbe. Dušik je potrebno dodati na početku vegetacije i smanjivati količinu pri kasnijim gnojidbama, a pojačavati količinu kalija i fosfora. Nakon sadnje se bambusi ne gnoje i to nekoliko mjeseci. Zbog toga je potrebno napraviti kvalitetnu pripremu tla prije sadnje s dovoljno organskog gnojiva koje pomiješano s vrtnim tlom te ono postepeno hrani mladu biljku.

Štetnici bambusa

Najčešći štetnik bambusa je bambusov pauk koji naseljava naličje lišća, a njegove ličinke sišu biljni sok stvarajući sitne točkica na listovima.
Neke vrste su podložne napadu lisnih uši, a moguć je i napad štitastog moljca ili crvenog pauka.

Napisao: Danijel Tomljanović, struč. spec. ing. sec. –  zaštita okoliša