Strict Standards: Redefining already defined constructor for class WPBannerizeWidget in /home/hortikul/public_html/wp-content/plugins/wp-bannerize/Classes/wpBannerizeWidget.php on line 27

Strict Standards: Redefining already defined constructor for class WPBannerizeFrontend in /home/hortikul/public_html/wp-content/plugins/wp-bannerize/Classes/wpBannerizeFrontend.php on line 18

Notice: Pozvana konstruktivna metoda za WP_Widget u WPBannerizeWidget je zastarjela od inačice 4.3.0! Upotrijebite
__construct()
umjesto. in /home/hortikul/public_html/wp-includes/functions.php on line 3956
Ambrozija, pošast ili prilika? - Hortikultura
Pages Navigation Menu

Ambrozija, pošast ili prilika?

Ambrozija, pošast ili prilika?

Kada nam stigne proljeće svi nešto šmrcamo, krenule su alergije!

Najzastupljenija, po mnogima i najjača po intenzitetu djelovanja alergena, je ambrozija.
Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) u narodu poznata još kao kratka ambrozija, partizanka, fazanuša, limunđik i pelinolisna ambrozija samonikla je biljka unesena u Europu sredinom 20. stoljeća iz Sjeverne Amerike, i to njezinih južnih područja, u sjemenu lucerne i pšenice. Ambrozija spada u invazivne korove i brzo se prilagođava različitim staništima. Širi se od Mađarske, Austrije, sjeverne Italije, djelom Francuske, Hrvatske, Srbije, pa sve do Rumunjske i Ukrajine. Poznato je 40 vrsta iz roda Ambrosia, a u Europi možemo naići na pet vrsta. Autohtona vrsta u Europi je jedino vrsta Ambrosia maritima.

Hrvatska bilježi pojavu ambrozije od 1941. godine i to na području sjeveroistočne Hrvatske. Od tada se njezin areal širi enormnom brzinom. Danas je najviše ima u kontinentalnom djelu Hrvatske između rijeka Save i Drave. Ne smije se zanemariti ni činjenica da ambrozija uspijeva jako dobro i u krajevima uz morsku obalu.
Ambroziju danas, ali već i dugi niz godina susrećemo od područja Rijeke, pa sve do krajnjeg juga Hrvatske.
Takva brza prilagodba i uspijevanje rasta na različitim staništima, pokazatelji su da je ambrozija vrlo prilagodljiva biljka, otporna i nadasve plodonosna. Odgovara joj suha klima, otvoren okoliš, a najčešće ćemo je sresti uz puteve, vodotoke, nasipe i uz željezničke pruge.
Čest je domaćin zapuštenih vrtova i neobrađenih poljoprivrednih zemljišta te gotovo uvijek ćemo naići na ambroziju na područjima gdje se nešto kopa, odnosno gdje se izvodi bilo kakva obrada tla. Problem je u tome što je sjeme ambrozije klijavo negdje 30 – 40 godina i kada se radi neka zemljana aktivnost, pod utjecajem atmosferilija na sjeme, dolazi do ubrzanog nicanja biljke.
Gotovo da nema kukuruzišta koje nema sustanara ambroziju ali najzastupljenija je kao korov u suncokretu, šećernoj repi, soji i nekim povrtnim kulturama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Ambrozija je jednogodišnja biljka, korov koji naraste i preko 150 cm, razgranate, četverouglaste stabljike obrasle dlačicama. Listovi su jajolikog oblika, također dlakavi, višestruko perasto raspoređeni dugi 4-10 cm. Jedna biljka može imati i do 200 cvjetova, isključivo se oprašuje vjetrom i proizvodi do 8 000 000 peludnih zrnaca. Pelud ambrozije je izuzetno pokretljiv i rasprostranjuje se na velike udaljenosti. Jedan podatak koji može biti zabrinjavajući je da se godišnje ambrozija širi 6 -20 km, što je jako puno i zbog toga je s pravom možemo svrstati u invazivne vrste.

Ambrozija s rastom kreće u travnju, ali tada još nije opasna, nego tek u vrijeme cvatnje, a to je početkom srpnja, a traje do ranih mrazeva. Najopasnija je u kolovozu i početkom rujna kada je u punom cvatu i tada se ne preporučuje uklanjanje.
Pošto se radi o jednogodišnjoj biljci, idealno bi bilo uklanjanje cijele biljke s korijenom ali to je Sizifov posao jer je ambrozija toliko raširena da je takav pristup gotovo nemoguć. Međutim, redovita košnja u fazi nicanja, pa i nekoliko košnji kasnije, neće dozvoliti da ambrozija procvjeta, a ako i procvjeta tada će to biti znatno manje biljke i s puno manje zametnutih cvjetnih pupova.Teško da ćemo je u potpunosti suzbiti, ali kvalitetnim, pravovremenim agrotehničkim mjerama znatno ćemo smanjiti utjecaj alergena, što nam je i cilj.
Alergijske reakcije pojavljuju se već pri pojavi 20-30 peludnih zrnaca po m3 zraka. Zato, osobe osjetljive na pelud ambrozije moraju biti dobro informirane i po mogućnosti educirane na koji način spriječiti širenje alergena i pravovremeno djelovati kako bi se alergičnim osobama u što kraćem roku pomoglo, kako bi njihova kvaliteta života bila dostojna čovjeka, jer tko nije osjetljiv na pelud ambrozije ne može ni zamisliti kakva je to pošast.
Stoga je vrlo važna inicijativa koju su pokrenuli gotovo svi veći gradovi u Hrvatskoj shvativši s kakvom biljkom se moraju boriti. U toj inicijativi prednjači grad Zagreb i Osijek, koji su donijeli niz propisa i Pravilnika koji obvezuju vlasnike vrtova, neobrađenih zemljišta, tvrtke koje upravljaju s javnim zelenim površinama, znači obveze uklanjanja ambrozije odnose se na pravne i fizičke osobe. Ne izvršenjem tih obveza mogu se izreći novčane kazne.
Na temelju članka 50. Točke 3. i 7., a u svezi s člankom 6. stavkom 1. I 3. Zakona o biljnom zdravstvu ( NN 75/05 ), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi ” NAREDBU O PODUZIMANJU MJERA OBVEZNOG UKLANJANJA AMBROZIJE

Najvažnije je da pravne i fizičke osobe mogu biti kažnjene od 6.000, 00 do 10.000,00 kuna za neuklanjanje ambrozije.
Praksa nam pokazuje da se to ne radi, jer su gradovi donijeli svoje pravilnike po kojima komunalni inspektori, odnosno komunalni redari mogu kazniti prekršitelja od 200-1000 kn. Međutim, ni to nije lako izvesti jer se često ne zna vlasnik parcele, pa se mora podrobno istraživati, a to se inspekciji ne radi. Kada se takav predmet otvori, odnosno kada susjed ili bilo tko prijavi pojavu ambrozije, komunalni redari ako nađu vlasnika, narede vlasniku ili korisniku zemljišta da u najkraćem mogućem roku ukloni ambroziju, a ako to ne izvrši tada se određuje novčana kazna. Ali, ako se ne može naći vlasnik zemljišta, tada se najčešće predmet automatski zatvara i ambrozija ostaje na polju.
U ovoj problematici ne treba izmišljati toplu vodu, jer je ona već davno izmišljena. Kada budu usklađeni katastarski i gruntovni podaci, nadamo se kvalitetnijem rješavanju ovog problema, kako se to sada rješava u EU.
Postoji niz malih tvrtki, koje broje samo nekoliko djelatnika, s malo materijalne imovine, koje mogu brzo reagirati, odnosno pokositi ambroziju tamo gdje vlasnik ne poštuje Zakon ili mu je jednostavnije da površinu pokosi putem takvih tvrtki koje rade za gradske strukture. Naime, Uredi za komunalne poslove imaju potpisane ugovore suradnje s tvrtkama koje se bave hortikulturnom djelatnošću i one umjesto vlasnika pokose površinu, a račun ispostave Uredu. Gradska administracija šalje vlasniku uplatnicu i ako vlasnik ne uplati iznos, tada postoji mogućnost da neće moći izvršiti niti jednu financijsku transakciju, dok ne podmiri taj zaostali račun. Tako su to riješile neke države u EU i na taj način su potaknuli zapošljavanje malih i srednjih tvrtki. To je dobar primjer kako bi RH mogla urediti svoje propise.

Prevencija alergije:
Ako preveniramo, lakše dišemo!
– pravovremena informacija o kretanju peludnih alergena
– izbjegavati odlazak u prirodu
– izbjegavati otvorene prostore za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena
– nakon boravka na otvorenom prostoru obavezno oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću
– Kada su najveće koncentracije peludi u zraku? Za lijepa i sunčana vremena!
– provoditi vrijeme u zatvorenim, klimatiziranim prostorima
– tijekom dana nositi šešir i sunčane naočale
– uzimati redovito terapiju propisanu od liječnika
– terapija se mora uzimati barem 15 dana prije pojave alergena
– dokazano je da alergičarima boravak na moru povoljno djeluje na organizam i simptomi su manje izraženi

Dragi alergičari,
i ja sam jedan od Vas!
Ako se držimo ovih postulata, budite sigurni da će nam život uz alergiju biti mnogo lakši.

Da ne bismo samo pričali o ambroziji kao štetnoj biljci, otići ćemo u daleku prošlost u drevnu Grčku. Ambrozija se u grčkoj mitologiji spominje kao piće koje su pili bogovi, a ponekad kao i hrana koja je donosila besmrtnost svakome tko je konzumira. Tantalu, Zeusovom sinu ukazana je čast na planini Olimp i data ambrozija da je jede, ali mitologija kaže, ukravši božansku ambroziju, namirnicu namijenjenu samo stanovnicima Olimpa, Tantal je osuđen na vječne muke.
Homer u Odiseji opisuje ambroziju kao nektar pun mirisnih supstanci koja se koristi kao parfem.
Kako god bilo u davna vremena, ona tu besmrtnost posjeduje i danas, jer je vrlo rasprostranjena i korov je koga je gotovo nemoguće iskorijeniti.

Svima je jasno koliko je to opasna biljka i koliko se raširila po svijetu, ali je Dejan Maksimović iz tvrtke Ekovet u susjednoj Vojvodini našao način kako iskoristiti ambroziju na najbolji mogući način.
Ambrozija ima visok sadržaj eteričnog ulja koji se može crpiti iz biljke. Žućkasto-zelene boje, ugodnog mirisa s izraženim antimikrobnim djelovanjem te se može koristiti u farmaceutsko- kemijskoj industriji.
Maksimović tvrdi da ambrozija može donijeti godišnju zaradu i do 900.000 €.
Potrebno je samo izolirati alergen odnosno protein koji se nalazi u omotaču peludnog zrnca koji stvara alergiju kod čovjeka.
Kalkulacija je vrlo optimistična, a rađena je za grad Beograd koji ima 15 milijuna biljaka, što je dovoljno da se napravi do 3 tone eteričnog ulja. Uzeta je cijena i to najniža na europskom tržištu 300 € po kilogramu, pa od tuda bruto zarada 900.000 €.

Ako je sve to istina, pa da li je sada ambrozija pošast ili prilika?

Autor:  Danijel Tomljanović, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša

-->